Murphy: Administracija SAD je postigla dogovor s Dodikom oko visokog predstavnika

Bivši, sada penionisani ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Žurnal govorio je o izboru visokog predstavnika, daljnjoj ulozi OHR-a, bonskim ovlastima, politici američke administracije spram BiH i Evropske unije.

Govoreći o tome da je Christian Schmidt svoju ostavku na mjesto visokog predstavnika obrazlagao pritiscima koji su dolazili od predstavnika SAD te koji su aspekti Schmidtovog mandata bili najproblematičniji za sadašnju Trumpovu administraciju, Murphy kaže da je američka administrcija, prema njegovom mišljenju, postigla dogovor s Miloradom Dodikom.

"Moj utisak je da je administracija postigla dogovor sa gospodinom Dodikom u vezi sa visokim predstavnikom. Gospodin Dodik pristao je da se povuče sa pozicije predsjednika RS, što je bio obavezan učiniti zbog presude koju je donio Sud BiH, a zatim bi administracija smijenila Christiana Schmidta sa pozicije visokog predstavnika. Ako je to slučaj, za administraciju je "problematični" aspekt Schmidtovog mandata vjerovatno bila njegova upotreba bonskih ovlasti za odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma i BiH od Dodikovih napada. Ukoliko je to tačno, to nešto govori o agendi administracije za Bosnu i Hercegovinu", kaže Murphy.

Navodi da američka administracija tvrdi da bi željela da lokalni politički akteri sami donose odluke, bez intervencije vanjskih faktora.

"S jedne strane, ovo nije ništa novo. Svaka američka administracija od 1995. godine željela je upravo to isto. Ključno pitanje je uvijek bilo: da li se lokalni akteri angažuju u dobroj vjeri na rješavanju nesuglasica unutar Dejtonskog okvira? To već dugo nije slučaj s gospodinom Dodikom. Cilj gospodina Dodika je raspad BiH. On je otvoren po tom pitanju. Ne krije to ni od koga, uključujući i administraciju. Time se postavlja pitanje: traži li administracija pregovore među lokalnim akterima o teritorijalnom integritetu BiH? To je ono što gospodin Dodik traži kada naziva BiH "propalom državom" i poziva na njen raspad", rekao je.

Kazao je da je i u prošlosti bilo razlika u mišljenjima između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope o Bosni i Hercegovini.

"Kada sam ja bio u Sarajevu, SAD nisu uvijek imale isti stav sa EU po svakom pitanju, ali smo imali zajedničke strateške ciljeve. Prvo, podržavali smo provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i teritorijalni integritet BiH, a drugo, željeli smo da se BiH integriše u euroatlantske institucije. Kakve god bile naše razlike oko formulisanja teksta komunikea ili toga da li i kako bi visoki predstavnik mogao koristiti bonske ovlasti, naša posvećenost tim zajedničkim strateškim ciljevima nikada nije dolazila u pitanje", kaže Murphy.

Govorio je i o kandidatu za novog visokog predstavnika, italijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju kojeg podržava SAD.

"Što se tiče odluke SAD da predlože Antonija Zanardija Landija - i budite sigurni, on jeste američki kandidat za visokog predstavnika – tu uočavam jedan paradoks. Administracija je kritikovala OHR, visokog predstavnika i bonske ovlasti. Pozivala je i poziva na "lokalno preuzimanje odgovornosti" i prekid intervencija izvana. Pa zašto onda administracija predlaže ikakvog kandidata za visokog predstavnika? Zašto se jednostavno ne zalaže za zatvaranje OHR i uključivanje preostalih 5+2 zadataka u proces pristupanja EU? Administracija mora da želi nešto od visokog predstavnika, visokog predstavnika za kojeg vjeruje, s pravom ili ne, da bi ga kontrolisala. Ne znam šta je to, ali s obzirom na to kako je administracija prihvatila gospodina Dodika, razumijem zašto bi ljudi koji sjede za stolom Vijeća za provedbu mira mogli biti zabrinuti", kazao je, između ostalog, Murphy za Žurnal.