Sarrazin za !Odgovor: Dodik čeka da pažnja međunarodne zajednice splasne

Doskorašnji specijalni izaslanik Njemačke vlade za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin govorio je za !Odgovor o ulozi međunarodne zajednice u aktuelnim političkim procesima u BiH, s naglaskom na ishod pravosnažne presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. 

Na pitanje kako ocjenjuje djelovanje bh. institucija u procesu Dodiku, Sarrazin kaže da je zadovoljan njihovim djelovanjem.

“Uzimajući u obzir trenutno stanje stvari, rekao bih da su bh. institucije dokazale da uredno funkcionišu i da su sposobne obavljati svoj posao uprkos ozbiljnim političkim pritiscima iz Banje Luke koji su poduzimani s ciljem da ih spriječe u tome. Za sada su to pozitivni signali u pogledu pravnih procedura u BiH, uz poštivanje činjenice da je gospodin Dodik imao pravo da se na odluke žali na propisan način”, kaže Sarrazin.

S obzirom da još nije razjašnjena dilema da li će Dodik ostati na čelu SNSD-a, pitali smo Sarrazina šta će to onda značiti za stabilnost u BiH, te može li Dodik biti kredibilan partner, nakon svega što se desilo u protekle dvije godine.

“Danas izgleda da bi gospodin Dodik mogao de facto ostati politički važna ličnost ili čak donosilac odluka u Banjoj Luci. U tom scenariju moglo bi doći do nastavka usporavanja reformskog puta i napretka BiH ka EU, stalnih secesionističkih prijetnji iz Banje Luke i urušavanja političke kulture, što uključuje pritiske na medije i civilno društvo. Ako ljudi žele brži put ka EU - i to kao projekt konstruktivnog rješavanja pitanja između entiteta i državnog nivoa kroz podređivanje efikasnijem evropskom zakonodavstvu i pravosuđu - morat će se politički pokrenuti i ostaviti Dodikove secesionističke projekte iza sebe. Bojim se da će, sve dok Dodik de facto odlučuje o politici u RS, put ka EU biti, u najboljem slučaju, spor i nepravolinijski”, kazao je.

Na pitanje o jedinstvu unutar međunarodne zajednice, te ulozi Njemačke u pristupu EU prema BiH, Sarrazin kaže da stvari zasad stoje bolje nego što su neke procjene govorile.

“Rekao bih da je koordinacija bolja nego što su mnogi očekivali, posebno imajući u vidu da je u SAD-u na vlasti nova Trumpova administracija. Ali također vjerujem da je imperativ još više zajedničkog rada unutar EU i međunarodne zajednice da bi se riješile neke stvari u BiH. Mislim i da je Dodik uspio izazvati toliko bijesa svuda, da je to zapravo dovelo do određene konsolidacije ovih aktera nasuprot njegovih prijetnji i postupaka. S druge strane, on će pokušati pričekati da pažnja splasne, čim se problem učini riješenim, te se nada ponovnim razilaženjima interesa među državama članicama EU i između EU i SAD-a. Vjerujem da je njemački pristup posljednjih godina uvijek bio povezan s jasnim kriterijima i mislim da će Njemačka na tom pristupu i ostati”, kaže Sarrazin.

Komentarišući ulogu OHR-a u upravljanju krizom, te određene glasove u međunarodnoj javnosti koji traže odlazak OHR-a i evropskih sudija iz Ustavnog suda BiH, Sarrazin kaže da približavanje BiH Evropskoj uniji znači više evropskog prisustva u BiH, a ne manje.

“Vjerujem da mnogi ljudi u BiH nisu svjesni da pristupanje EU znači da se prijavljujete za članstvo u klubu time što uglavnom ispunjavate zahtjeve i standarde tog kluba. Nije samo to, ali je prije svega. Zato mi je ponekad nejasno kako neko može zagovarati manje stranog uticaja u periodu prije pristupanja, kada je prirodno da je glavni cilj zemlje ispuniti standarde i kriterije zadane u Briselu. Što se tiče OHR-a, smatram da bi, s obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju u Evropi, ali i u regionu, zatvaranje OHR-a sada bi bilo vrlo pogrešna i opasna poruka”, kaže.

Na pitanje koliko Rusija može pomoći Dodiku, u trenutnoj situaciji, Sarrazin kaže da Rusija nije pouzdan partner.

“Vjerujem da Rusija uglavnom pokušava iskoristiti Dodika za svoje svrhe, što znači koristiti ga kao remetilački faktor. Ne znam šta on za to dobija zauzvrat, ali mislim da prodavanje političkih interesa RS ruskom rukovodstvu neće donijeti ljudima u RS više poslova, škola ili puteva. Zanimljivo je vidjeti da, čak i nakon svega što se dogodilo u Ukrajini, Armeniji i drugdje, neki i dalje vjeruju Moskvi kao pouzdanom partneru”, kaže bivši specijalni izaslanik njemačke vlade za Zapadni Balkan.