Južna interkonekcija na čekanju do odluke visokog predstavnika o državnoj imovini

Iako je najavljivano potpisivanje ugovora između Vlade Federacije i američke firme koja će graditi Južnu plinsku interkonekciju, rok za potpisivanje je istekao sredinom mjeseca zbog neriješenog pitanja državne imovine, a Vlada sada čeka odluku novog visokog predstavnika koji će riješiti ovo pitanje, saznaje !Odgovor.

Iz više nezvaničnih izvora !Odgovoru je potvrđeno da Vlada ne želi potpisivati nikakve ugovore sve dok se ne riješi pitanje državne imovine. Ustupajući imovinu sada, dok je na snazi Odluka o zabrani raspolaganja državnom imovinom, moglo bi potegnuti pitanje krivične odgovornosti jer je nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH krivično djelo već tri godine.

Nerealno je očekivati da će Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, u čijoj je nadležnosti ovo pitanje, u skorijem periodu usvojiti zakon o državnoj imovini. Zbog toga se sada svi nadaju da će budući visoki predstavnik donijeti rješenje kojim će nastavak projekta Južne interkonekcije biti otkočen.

Sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebao biti imenovan novi visoki predstavnik, zakazana je za danas.

Kao glavni kandidat je italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države. Italijanske diplomate dostavile su, dan uoči sjednice, svojim kolegama u Evropskoj uniji non-paper kojim ih pokušavaju ubijediti da podrže Landija.

U non-paperu se navodi da Landi neće poništavati odluke bivših visokih predstavnika. Jedna od tih odluka je i zabrana raspolaganja državnom imovinom koju je nametnuo Paddy Ashdown prije više od 20 godina.

Postavlja se pitanje kako će Landi omogućiti korištenje državne imovine za Južnu interkonekciju, a da pri tome ne poništi Ashdownovu odluku. Kao jedna od opcija je mogućnost neke vrste predugovora sa američkim investitorima dok se ne riješe otvorena pitanja.

Amer Bekan, direktor podružnice američke kompanije iz Wyominga AAFS Infrastructure and Energy, koja je dobila posao gradnje plinovoda Južna interkonekcija, potvrdio je da je pitanje statusa državne imovine ključna prepreka planiranim investicijama.

“Ostala je ta problematika državne imovine, kako to ugraditi u ugovor. Da li u formi aneksa, ili amandmana. Bez toga nam lokalne zajednice ne mogu izdati građevinske dozvole da počnemo raditi”, rekao je Bekan prije nekoliko dana na sastanku u Federalnom Parlamentu.

I ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić potvrdio je da se čeka razrješenje pitanja državne imovine.

"Mi čekamo da se problem razriješi, da bismo mogli implementirati projekat. Sigurno da kroz trasu Južne interkonekcije dio gasovoda postoji i značajan dio imovine, parcela koji su državna imovina. I bez ovoga ne može se razriješiti. Ali ne čekamo sa tim. Radi se fizibiliti studija, usaglašavaju se članovi ugovora i nadam se da ćemo sve zajedno sinergijski riješiti", rekao je Lakić.

Predstavnici američkog investitora krajem maja su naveli da bi prvi radovi mogli početi početkom 2027. godine, pod uslovom da prethodno bude riješeno pitanje državne imovine. Iako su federalni zvaničnici ranije govorili o završetku projekta do kraja 2027. godine, nakon potpisivanja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske kao novi okvirni rok za okončanje radova sve češće se spominje 2028. godina.

Bosna i Hercegovina još nije ni ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.

Da bi sporazum bio ratifikovan, potrebno je da ga usvoje oba doma Parlamentarne skupštine te Predsjedništvo BiH, a mora proći kroz proces ratifikacije i u Hrvatskom saboru. Još uvijek nije zakazana sjednica Predstavničkog doma s ovom tačkom dnevnog reda.