Francuski premijer se povukao mjesec nakon imenovanja

Francuska vlada, na čelu s premijerom Sébastienom Lecornuom, podnijela je ostavku u ponedjeljak, dodatno produbljujući političku i ekonomsku krizu u Francuskoj, piše Politico.

Lecornu, imenovan prije samo mjesec dana, povukao se svega nekoliko sati nakon što je objavio sastav kabineta. Time je postao premijer s najkraćim mandatom u modernoj francuskoj historiji.

Opozicione stranke i pojedini partneri Macronove manjinske koalicije burno su reagovali na Lecornuove odluke, ističući da su mnogi ministri ili ostali iz prethodne vlade ili već ranije obavljali visoke državne funkcije.

Tridesetdevetogodišnji Lecornu bio je Macronov peti premijer od njegovog reizbora 2022. godine, a pred sobom je imao težak zadatak da usvoji skromniji budžet, smanji deficit i umiri zabrinutost da druga najveća ekonomija eurozone više nije politički upravljiva.

Finansijska tržišta reagovala su negativno – strahuje se da Francuska nije sposobna sprovesti neophodne milijarde eura budžetskih rezova i izbjeći dužničku krizu, dok vlade padaju jedna za drugom jer ne uspijevaju provesti reforme.

Lecornuova pozicija bila je neizvjesna još od trenutka kada je preuzeo dužnost od Françoisa Bayroua, čija je vlada pala zbog pokušaja da progura nepopularne mjere štednje, uključujući ukidanje dva državna praznika.

Potencijalni partneri i protivnici novog premijera jasno su poručili da očekuju simboličan raskid s Macronovom politikom ako želi njihovu podršku u budžetskim pregovorima.

Međutim, imenovanja objavljena u nedjelju navečer teško da su značila promjenu. Ključne pozicije ostale su u istim rukama, a dva nova imena — Bruno Le Maire kao ministar oružanih snaga i Roland Lescure kao ministar ekonomije i finansija — već su bili dio prethodnih Macronovih vlada.

Lider Republikanske partije Bruno Retailleau, ponovo imenovan za ministra unutrašnjih poslova, smatra da Macronova stranka i dalje drži previše resora uprkos sve većem gubitku popularnosti, kazao je jedan od njegovih savjetnika pod uslovom anonimnosti.

Lecornu, s druge strane, nije uspio pridobiti ni podršku Socijalističke partije, koja je mogla biti ključna za usvajanje budžeta.

U kratkom obraćanju u ponedjeljak ujutro, Lecornu je pokušao zadržati optimističan ton, rekavši da je bio spreman na kompromis, ali da “nisu postojali uslovi da ostane premijer”.

Krivicu je prebacio na političke stranke “koje se i dalje ponašaju kao da imaju većinu” u francuskom parlamentu, te na “partijske apetite” pred predsjedničke izbore 2027. godine, koji su, kako je naveo, izazvali podjele unutar njegove manjinske koalicije.

Iako je Macronov centristički pokret već bio u krizi, Lecornuova ostavka dodatno pojačava političku nestabilnost u Francuskoj i povećava pritisak na predsjednika.