Serija incidenata širom Evrope: Radi li se o koordiniranoj akciji Rusije?

Evropske države suočile su se proteklih dana s nizom zabrinjavajućih incidenata. Ovi događaji otvorili su pitanje o mogućnosti koordiniranih hibridnih napada, čiji je konačni cilj destabilizacija sigurnosnih i društvenih struktura.

Jedan od najvećih evropskih avio-čvorova, aerodrom u Münchenu, privremeno je zatvoren nakon što su u zračnom prostoru uočeni neidentificirani leteći objekti, po svemu sudeći dronovi. Prema izvještaju njemačkog magazina Focus, otkazano je više letova, a hiljade putnika ostalo je zarobljeno, izazivajući ozlojađenost i strah od moguće sabotaže.

Samo dan kasnije, povodom Europskog samita u Kopenhagenu, Danska je donijela odluku o potpunoj zabrani letova dronova na nacionalnoj razini. Prenoseći službenu objavu, Euronews navodi kako je zabrana uvedena iz sigurnosnih razloga, na temelju upozorenja o mogućim prijetnjama tijekom okupljanja europskih čelnika.

Paralelno s tim, francuske vlasti pokrenule su istragu nakon niza uznemirujućih incidenata: ispred više džamija pronađene su svinjske glave, a nekoliko sinagoga i Muzej holokausta u Parizu bio je obojen zelenom bojom u akatima vandalizma. Medijski servis France24 prenosi kako su ovi događaji izazvali oštre reakcije i produbljenu zabrinutost zbog očitih pokušaja podmetanja međuvjerskih tenzija.

U vezi s tim, srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je uhapsilo 11 osoba osumnjičenih da su učestvovali u ovim provokacijama. Prema navodima vlasti, osumnjičeni su djelovali po nalogu stranih obavještajnih službi, iako konkretna država nije navedena. 

Istovremeno, britanski mediji izvještavaju o napadu na sinagogu u Manchesteru, gdje je povrijeđeno više osoba, a napadač je, prema podacima BBC-a, ubijen u policijskoj akciji. 

Iako se ovi događaji na prvi pogled čine nepovezanim, sigurnosni stručnjaci i analitičari upozoravaju na mogućnost da su dio šireg obrasca hibridnih operacija usmjerenih na testiranje otpornosti evropskih institucija i društava. Kombinacija tehničkih prijetnji (poput dronova) i simboličkih provokacija (napadi na vjerske objekte) tipična je za strategije koje koriste obavještajne službe u tzv. „sivoj zoni“ — prostoru između mira i otvorenog sukoba.

Prema izvorima u regionalnim sigurnosnim agencijama, postoji sumnja da iza ovih incidenata stoje obavještajne strukture neimenovane države (po svemu sudeći Rusije), koje koriste kombinaciju psiholoških, informativnih i sabotažnih metoda s ciljem destabilizacije europske sigurnosne arhitekture i podrivanja društvenog povjerenja. 

Stručnjaci za hibridne prijetnje iz Europskog centra za sigurnosne studije "George C. Marshall" te analitičari Centra za studije europske politike (CEPS) u Briselu već su u ranijim izvještajima upozoravali da državni i nedržavni akteri sve češće koriste asimetrične metode – uključujući cyber-napade, upotrebu dronova i vjerske provokacije – kako bi testirali otpornost europskih društava.

Takve operacije, kako ističu analitičari, imaju za krajnji cilj izazivanje straha, konfuzije i polarizacije, čime se slabi politička kohezija i sposobnost zajedničkog odgovora na krize, a time narušava i povjerenje u institucije.

Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je Europu da se naoruža kako bi odgovorila na rusko hibridno ratovanje, ali drugi evropski čelnici zalagali su se za oprez kako se ne bi upalo u ciklus eskalacije s Moskvom.

„Nadam se da svi sada prepoznaju da postoji hibridni rat i da je jedan dan Poljska, drugi dan Danska, a sljedeći tjedan vjerojatno ćemo negdje drugdje vidjeti sabotažu ili lete dronove“, rekla je Frederiksen novinarima u srijedu.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također je upozorila na opasnost od pretjerane reakcije.

„Unatoč svemu, mislim da moramo razmišljati smireno. Mislim da ne bismo trebali odgovarati na provokacije. Moramo se opremiti; to je svakako istina“, rekla je.

Evropske vlasti zasad nisu iznijele zajednički stav, ali serija incidenata iz različitih država signalizira da se kontinent suočava s novim tipom prijetnji u kojem granica između sigurnosnih incidenata i obavještajnih operacija postaje sve nejasnija.