Daleko od evropskog prosjeka: U zamci spore stabilne ekonomije

Uprkos tri decenije mira u Bosni i Hercegovini, put ka održivom rastu i dalje ostaje izazovan. Zemlja jeste makroekonomski stabilna, ali put ka zacrtanom strateškom cilju – ne djeluje naročito pozitivno.

Takav zaključak proističe iz novog izdanja Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan koji je jučer objavila Grupacija Svjetske banke.

Prosječan godišnji rast realnog dohotka od svega 3 posto od 2015. godine doveo je do toga da je BDP po glavi stanovnika u BiH u 2024. godini tek oko jedne trećine prosjeka EU. Stoga su pomaci u smanjenu siromaštva mali: čak 40 posto o odraslih je 2023. godine izjavilo da ne bi moglo pokriti troškove duže od mjesec dana u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda.

Iseljavanje i starenje stanovništva smanjuju radnu snagu i poresku bazu, dok istovremeno povećavaju potražnju za javnim uslugama. Niska produktivnost, neusklađenost vještina, visoka nezaposlenost, posebno među mladima i ženama, te prisutnost neformalne ekonomije ograničavaju rast i prihode, stoji u ovom izvještaju.

Rast realnog BDP-a usporio je na 2,1 posto u 2025. godini sa 3,2 posto u 2024, dok su privatna potrošnja i investicije nastavile rasti, ali umjerenijim tempom. Vanjska potražnja i dalje negativno utiče na rast zbog kontinuiranog rasta uvoza u odnosu na izvoz.

Na strani proizvodnje, sektor usluga bilježi poboljšanje, dok industrijska proizvodnja nastavlja negativan trend.

Inflacija je porasla na 4,0 posto u 2025. godini, u odnosu na 1,7 posto godinu ranije, prvenstveno zbog rasta cijena hrane i komunalnih usluga, uključujući vodu, električnu energiju i gas. Preduzeća i domaćinstva suočila su se s rastom troškova, cijene usluga su porasle nakon povećanja minimalne plate, a cijene energije su dodatno rasle.

Sukob na Bliskom Istoku doveo je do rasta globalnih cijena nafte, što se prelilo na više cijene goriva i dodatno povećalo inflatorne pritiske. Ipak, realne plate u ekonomiji porasle su za 9 posto, što je ojačalo kupovnu moć stanovništva.

Minimalna plata u Federaciji BiH povećana je za 55 posto, gledano po realnoj vrijednosti, što je posebno uticalo na sektore s većim udjelom niskoplaćenih radnika, poput ugostiteljstva, građevinarstva i prehrambene industrije.

Uprkos usporavanju rasta, pokazatelji tržišta rada bilježe poboljšanje, iako neujednačeno. Ukupna stopa zaposlenosti porasla je na 44,5 posto u trećem kvartalu 2025. godine sa 43,6 posto u istom periodu 2024., posebno među visokoobrazovanim osobama (+2 procentna poena), dok je među osobama sa srednjim obrazovanjem pala za 0,5 procentnih poena. Stopa nezaposlenosti smanjena je za 1 procentni poen na 11,2 posto u istom periodu.

U 2025. godini, povećana državna potrošnja na plate, socijalne naknade i transfere povećala je fiskalni deficit na 2,0 posto BDP-a, u odnosu na 1,8 posto u 2024. godini. Uprkos tome, javni dug BiH ostaje relativno nizak, na približno 28 posto BDP-a.

Deficit tekućeg računa blago je povećan na 3,6 posto BDP-a u 2025, pri čemu je 80 posto tog vanjskog deficita finansirano prilivom stranih direktnih investicija, uglavnom u bankarski sektor u stranom vlasništvu.

S obzirom na to da su kreatori politika fokusirani na opće izbore u oktobru 2026. godine i na ispunjavanje zakonodavnih uslova za pokretanje pregovora o pristupanju EU, značajniji napredak u ključnim strukturnim reformama tokom 2026. mogao bi biti otežan.

U srednjem roku, očekuje se da će rast BDP-a ostati umjeren, s projekcijom približavanja potencijalnom rastu od oko 3,2 posto do 2028. godine. Inflacija bi se trebala smanjiti na ispod 2 posto. Fiskalni deficit bi se trebao smanjivati kako povećanja plata i penzija budu integrisana u budžet, bez očekivanja dodatnih povećanja. Stopa siromaštva predviđa se da će se postepeno smanjivati za 1,7 procentnih poena tokom prognoznog perioda.

Ovakva prognoza je ograničeno optimistična i uglavnom se oslanja na domaću potrošnju, dok industrijska proizvodnja, izvoz i strukturne reforme zaostaju.

Istovremeno, naglašava se potreba za kontinuiranim politikama koje će ojačati otpornost ekonomije i ubrzati konvergenciju s EU. Ipak, značajni negativni rizici ostaju. Dugotrajne geopolitičke tenzije i dalji poremećaji na tržištima mogli bi ponovo podstaći inflaciju i ugroziti krhki oporavak EU – ključnog trgovinskog partnera BiH.

Smanjena potražnja u EU mogla bi dodatno oslabiti izvoz BiH. Geopolitički izazovi mogu produbiti domaće političke podjele, dodatno otežavajući provođenje ključnih strukturnih reformi.