Evropska komisija: Ekonomski razvoj BiH u raljama političkih blokada

Ekonomija Bosne i Hercegovine i dalje stagnira, u procjepu između ozbiljnih ekonomskih potencijala i dubokih institucionalnih prepreka. Prema najnovijem Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu, ekonomski pokazatelji zemlje jesu stabilni, ali zabrinjavajući jer ne pokazuju mogućnost znatnijeg napretka.

Poruke iz Izvještaja, objavljenog u okviru ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije, istovjetne su onima koje je ranije ove godine uputila Svjetska banka, o čemu smo već pisali.

Prema dokumentu, rast bruto domaćeg proizvoda usporio je na oko 2,6 % u 2024. godini, dok se u prvoj polovini 2025. godine kretao oko 1,7 %. Iako ti brojevi nisu katastrofalni, u usporedbi sa zemljama koje se kreću prema prosjeku EU oni izgledaju kao polazna tačka, a ne kao znak ozbiljnog približavanja.

Kako smo ranije pisali, ako se nastavi razvijati ovim tempom, Bosna i Hercegovina će evropski prosjek sustići tek 2071. godine.

Izvještaj naglašava da je BiH „na samom početku pripreme za funkcionisanje tržišne ekonomije“. Reforma javnih institucija, fiskalno upravljanje i usklađivanje sa pravnim okvirom EU ne samo da kasne već su i unazađeni usljed politički motivisanih blokada i kratkoročnog pristupa ekonomskoj politici.

Jedan od izraženih problema je visoka stopa fragmentacije unutrašnjeg tržišta: različite procedure, različiti propisi u entitetima i kantonima, slab međuentitetski transport i uslovi koji obeshrabruju domaće i strane investitore.

Komisija upozorava da je poslovno okruženje dodatno oslabljeno opadanjem vladavine zakona i pravne sigurnosti.

Na polju javnih finansija stanje je jednako zabrinjavajuće. U Izvještaju se navodi da je fiskalno upravljanje “ozbiljno trpjelo” zbog kašnjenja budžeta, nepostojanja koordinisanog okvira i neformiranog Fiskalnog vijeća na državnom nivou. Javne investicije su raspršene, administracija je politički opterećena, a privatni sektor ne dobija podršku neophodnu za rast.

Uz to, kako poručuje Komisija, ulaganje u infrastrukturu, digitalnu tranziciju i obrazovanje više nije luksuz nego imperativ: “Bosna i Hercegovina mora povećati javna ulaganja i ubrzati infrastrukturne projekte.”

Jedan od paralelnih izazova je veliki odlazak mladih i radno sposobnih iz zemlje, što produbljuje manjak radne snage i pritisak na tržište rada.

U izvještaju se podsjeća da ekonomija BiH nije izolirani otok, globalni šokovi, klimatske prijetnje i tržišni uvjeti utiču, ali domaći institucionalni okvir određuje koliko se tih izazova može pretvoriti u prilike. Izvještaj jasno ukazuje na to da odgovor mora institucionalan: škole, obrazovanje, digitalizacija – sve su to polja na kojima je osnova za konkurentnost sada najslabija.

Komisija ipak naglašava da za BiH postoji realna prilika: biti dio šireg evropskog tržišta, privući više investicija i unaprijediti životni standard, a postepeno pristupanje zajedničkom tržištu EU otvara “novu šansu za građane i privredu”.

Iz komisije poručuju da država mora poduzeti hitne vidljive korake, kao što je imenovanje glavnog pregovarača, usvajanje zakona o pravosuđu, depolitizacija institucija, kako bi se približila širim okvirima saradnje sa Unijom i njenim članicama.