Nagli rast plata nadmašuje produktivnost, bh. ekonomija u riziku ‘pregrijavanja’

Bosna i Hercegovina bilježi nagli rast plata koji nadmašuje produktivnost, što ekonomiju dovodi u rizik pregrijavanja i usporavanja rasta. Ako se nova zaduženja koriste za tekuću potrošnju umjesto za investicije, a plate nastave rasti brže od produktivnosti, naša zemlja bi, prema upozorenjima iz Svjetske banke, mogla upasti u tzv. zamku srednjeg razvoja.

Viša ekonomistica pri Svjetskoj banci BiH Sandra Hlivnjak, predstavila je nalaze Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Zapadni Balkan, koji donosi pregled najnovijih ekonomskih kretanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Kazala je da je došlo do usporavanja rasta u 2025. u svim zemljama te da je taj rast u najvećoj mjeri i dalje vođen potrošnjom. Stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini je među najnižim u poređenju sa ostalim zemljama regiona, dok je stopa nezaposlenosti među najvišim. Istovremeno, industrijska proizvodnja usporava, a naša zemlja zaostaje za regionom i u provođenju reformi i povlačenju sredstava iz Plana rasta, što dodatno pogoršava njene ekonomske izglede.

Hlivljak se osvrnula na zaduživanja entitetskih vlada na međunarodnim tržištima te kako će se to odraziti na na fiskalnu održivost, s obzirom na visok udio otplate duga u entitetskim budžetima. Kazala je da je vanjski dug iznosi 70 posto od ukupnog duga.

"I s ovim mnogim zaduženjima, to je još uvijek održivo. Ono što nas više zanima jeste da ta zaduženja, kada se zadužite na međunarodnom tržištu, da ta sredstva uložite produktivno”, kazala je Hlivljak.

Navodi da se, prema trenutno dostupnim informacijama, ta sredstva koriste za tekuću potrošnju.

"Da biste jedan zajam na neki način zatvorili, uzimate drugi. Iz tog razloga mi kao međunarodne financijske institucije volimo da imamo program sa zemljom, jer onda znamo da se dogovorilo oko korektnosti procesa koji moraju biti urađeni kako bi zemlja išla naprijed. Bosna je još uvijek umjereno zadužena, još uvijek to nije neki alarmantan nivo, ali nije svakako ni vrijeme da se opušta”, kazala je.

Ističe da međunarodna zaduženja trebaju biti svrsishodna kako bi se povećala produktivnost, otvorila nova radna mjesta.

"Ova nagla povećanja minimalne plate, mi ne kažemo da ona ne treba da se poveća, ali ako se poveća za 70 posto u jednoj godini, to je ogroman šok ako je većina vaših uposlenika na tom nivou. Morate dobro promisliti takve odluke. Ako se zadužite, morate se zadužiti tako da povećavate produktivnost, da time što ste se zadužili kreirate dodatnu vrijednost i onda iz toga povećavate plate, penzije. A ne da se zadužujete da biste povećali platu i onda se doveli u situaciju, kao što je ova u koju izgleda upravo ulazimo, da plate rastu brže nego produktivnost. Dolazite u situaciju gdje se ekonomija pregrijava i da ne možete da krenete dalje. To se zove zamka razvoja zemalja srednjeg razvoja", istakla je Hlivljak.

"Pregrijavanje" ekonomije nastaje kada razne stimulativne mjere, poput ekspanzivne fiskalne politike, dovode do takvog rasta potražnje koju ne može pratiti ponuda. Dohoci koji nastaju u takvoj ekonomskoj politici, a to su plate i penzije, veći su nego što domaća proizvodnja može pratiti. Simptom toga je da raste inflacija i da je ona duži vremenski period relativno visoka, a s druge strane nastaje vanjskotrgovinski deficit. Tada se više kupuje strana roba, jer nema domaće.

Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon ukratko je iznio glavne nalaze izvještaja, koji pokazuje da su ekonomije Zapadnog Balkana značajno usporile zbog geopolitičkih šokova, ali i nekih domaćih problema. Napomenuo je da je potrošnja je i dalje glavni pokretač rasta, ali da je njen uticaj nešto manji.

"Privatne investicije i neto izvoz ostaju slabi, iako dolazi do određenog poboljšanja izvoznih aktivnosti. Nažalost, za sve nas ponovo se javlja inflacija kao posljedica prelijevanja efekata s Bliskog Istoka, povećanja plata, kao i povećanja cijena hrane”, istakao je.

Naveo je da tržište rada pokazuje znakove smanjenja, poljoprivreda i industrija također imaju slabiji učinak, dok uslužni sektor pruža određenu podršku.

Kada je u pitanju vanjska trgovina, Hlivnjak je napomenula da su i dalje prisutni deficiti tekućeg računa i to najviše zbog toga što uvoz raste brže nego izvoz.

Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH za 2025., u Bosni i Hercegovini rast je dosegnuo 2,1 posto, što je značajno usporenje u odnosu na 2024. kada je stopa rasta bila 3,2 posto. Govoreći o inflaciji, naglasila je da je u 2025. došlo do njenog značajnog povećanja, i da u prosjeku iznosi 4 posto.

“Kažemo značajno, jer se bukvalno uduplala, u 2024. inflacija je iznosila 2 posto”, istakla je Hlivnjak te dodala da je u prvom kvartalu 2026., inflacija također 4 posto, nepromijenjena u odnosu na 2025.

“Ono što zabrinjava je 'bazna inflacija'. Baznu inflaciju imamo kada iz ukupne inflacije isključimo volatilne komponente kao što su hrana i energija, što znači da, ako se povećava i bazna inflacija, dolazi do prelivanja na druge robe koje imamo u indeksu potrošačkih cijena. Stoga, ne rastu samo energija i komponente hrane i bezalkoholnih pića, već se to širi na širu grupu proizvoda”, pojasnila je.

Između ostalog, ukazala je na činjenicu da je inflacija u martu ove godine u odnosu na mart 2025. godine iznosila 5 posto, tako da to već ukazuje na to da bismo u ovoj godini mogli imati malo veće povećanje inflacije.

Komentirajući tržište rada, kada je u pitanju BiH, kazala je da je stopa zaposlenosti među najnižim kod zemalja zapadnog Balkana, dok smo u pogledu nezaposlenost među najvišim.

“Iako dolazi do blagog usporenja nezaposlenosti, problematično je to što postoji velika nezaposlenost mladih, ali i tu opet nije izolovan problem Bosne i Hercegovine, svi imaju taj problem u regionu”, kazala je Hlivnjak.

Kada su u pitanju domaći rizici, Hlivnjak je napomenula da se nalazimo u izbornoj godini, istakavši da put reformi polako slabi.

“Ne vidimo značajne pomake kada je u pitanju put Evropske unije, pregovori još uvijek nisu otvoreni, BiH je još uvijek jedina u regionu koja nije povukla sredstva iz Plana rasta, niti kada su u pitanju grantovi ili kreditna sredstva. Svi argumenti su na strani toga da bi u budućnosti možda mogli opet revidirati rast na dole”, upozorila je.