HDZ-ov poštanski amandman: I ove godine bismo mogli ostati bez jeftinijih prekograničnih transakcija

Predstavnički dom Parlamenta Federacije propustio je rok za zakazivanje julske sjednice na kojoj se trebalo raspravljati o amandmanima Doma naroda na set finansijskih zakona. Ti zakoni su uslov da BiH aplicira za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), koje građanima donosi brže, jednostavnije i jeftinije prekogranične transakcije.

Predstavnički dom usvojio je set zakona u martu. Dom naroda ih je sredinom maja usvojio sa ukupno sedam amandmana – tri na Zakon o računima za plaćanje i četiri na Zakon o platnim uslugama – koje je Vlada Federacije prihvatila.

Odluka je sada na Predstavničkom domu. Prihvati li amandmane, zakoni su konačno usvojeni. Odbije li ih, razlike će usaglašavati Zajednička komisija dvaju domova. O ovome se trebalo raspravljati još u maju, ali je sjednica otkazana zbog najavljenog odsustva većeg broja zastupnika.

Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović ranije je isticala da su zemlje regiona koje su nedavno ušle u SEPA-u smanjile troškove prekograničnih transakcija za oko 90 posto. Prema procjenama, BiH godišnje gubi oko 100 miliona maraka jer nije dio ovog područja, koje danas čini 41 država.

Evropska komisija je o pristiglim aplikacijama odlučivala u maju. Kako BiH tada nije ispunila uslove, naredna prilika bit će u novembru.

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Admir Čavalić kaže da su amandmani Doma naroda zakomplikovali proces. Rok za zakazivanje julske sjednice istekao je 16. jula, a august je mjesec kolektivnog godišnjeg odmora.

Sporan je prije svega amandman delegata HDZ-a Damira Džebe na Zakon o platnim uslugama, kojim se javnim poštanskim operaterima omogućava vođenje poštanskih računa za osnovne platne usluge.

"Pitanje je odakle ovaj amandman, da li ima poveznice sa gospodinom Čavarom u kontekstu isplate njegove plate ili slično. Zbog toga je sada stopirana i SEPA i usvajanje ovih zakona. To dovodi, prije svega, Centralnu banku u neugodnu poziciju i dovodi nas u jednu nezgodnu situaciju kao Zastupnički dom jer dobijamo te amandmane koje treba da usaglasimo. Znamo da su problematični", kaže Čavalić.

Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, od 2022. godine nalazi se na američkoj "crnoj listi", zbog čega se suočava sa blokadama bankovnih računa.

Čavalić dodaje da su odnosi unutar vladajuće koalicije nategnuti – od izbora sudije Ustavnog suda, preko SEPA-e, do Zakona o posredovanju u zapošljavanju. Strahuje da će izborna kampanja pitanje potisnuti u drugi plan: "Bojim se, august, septembar, izborna kampanja i slično... onda ćemo propustiti priliku ove godine."

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 9. jula Zakon o platnim uslugama. Iz Ministarstva finansija RS navode da je time ovaj entitet ispunio svoj dio obaveza, a u toku su pripreme podzakonskih akata.

Udruženje banaka BiH upozorava da amandmani stvaraju hibridni sistem nepoznat u Evropi i šire: poštanski račun koji predviđa držanje depozita građana, a nalazi se izvan mehanizama kontrole i supervizije te izvan sistema osiguranja depozita.

“Predloženi amandmani stvaraju jedan hibridni sistem koji je potpuno nepoznat i u Evropi, ali i u nekom širem međunarodnom okruženju, koji na određeni način uvodi institut takozvanog poštanskog računa, koji se na određeni način nalazi izvan svih utvrđenih mehanizama kontrole i supervizije, u kontekstu obavljanja platnih transakcija. Predloženi amandmani nisu u skladu sa evropskim direktivama. Smatramo da mogu vrlo negativno uticati na otvoreno tržište platnih usluga”, kaže direktor Udruženja banaka Edis Ražanica.

Upozorava da bi problemi sa ovakvim računima mogli narušiti povjerenje građana u cjelokupni finansijski sistem. Nemogućnost uvida državnih institucija u poslovanje putem ovih računa, dodaje, otvara rizike pranja novca, finansiranja terorizma i utaje poreza. Podsjeća i da pošte već imaju mogućnost obavljanja platnih transakcija.

Agencija za bankarstvo Federacije nije željela komentarisati amandmane, uz napomenu da je za procjenu usklađenosti sa propisima EU nadležno Ministarstvo finansija Federacije kao predlagač zakona. Ukoliko zakoni budu usvojeni, Agencija će nadzirati rad novih nebankarskih pružalaca platnih usluga.

Ražanica pojašnjava da se predloženim amandmanima daje mogućnost otvaranja takozvanog poštanskog računa koji, iako predviđa držanje depozita građana, nije u sistemu osiguranja depozita.

“Mi smatramo da je način na koji su predloženi ovi amandmani u potpunosti suprotan dobroj i pozitivnoj praksi iz oblasti obavljanja platnih usluga, a da ne pričam o tome da je u suprotnosti, u totalnoj koliziji sa evropskim platnim direktivama, prvenstveno mislim na PSD2 direktivu”, navodi Ražanica i dodaje da ovi amandmani mogu unijeti veliku nesigurnost građanima koji bi potencijalno otvarali i koristili ovakve račune, te u slučaju da se desi određeni problem, može dovesti do gubitka povjerenja u cjelokupni finansijski sistem.

Ovim amandmanima se predviđa da određene državne institucije nemaju mogućnost vršenja uvida i kontrole nad poslovanjem putem ovih računa, upozorava Ražanica.

“To otvara niz problema u kontekstu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali isto tako, može omogućiti takozvane utaje poreza. Implikacije su zaista ozbiljne. Dobili bismo jedan hibrid koji bi u potpunosti bio nepoznat u nekom širem okruženju”, kaže on te podsjeća da pošte već imaju mogućnost obavljanja platnih transakcija.

BiH se od juna ponovo nalazi na sivoj listi Operativne grupe za finansijske aktivnosti (FATF). To, prema Ražanici, ne ugrožava samo pristupanje SEPA-i, ali bi moglo umanjiti dio koristi: dodatne provjere mogle bi usporiti i poskupjeti pojedine transakcije.

"Na ove posljedice upozoravali smo unazad godinu dana. Banke su u Moneyvalovoj evaluaciji najbolje ocijenjene, ali su prve na udaru jer se međunarodne transakcije realizuju upravo preko njih", kaže Ražanica.

Za sada, navodi, nema odbijanja transakcija ni ukidanja korespondentnih odnosa sa stranim bankama, ali su skuplje transakcije neizbježne: "Kao bankarski sektor pokušat ćemo uraditi maksimum da naši klijenti to što manje osjete."