Još jedan sistemski zakon na dnevnom redu pred samu Novu godinu

Dragan Mioković sazvao je sjednicu Predstavničkog doma Federalnog parlamenta za posljednji ponedjeljak u godini. Možda to i ne bi bilo sporno da na dnevnom redu nije zakon koji se tiče krupnog pitanja - fiskalne reforme u Federaciji BiH.

Aktuelna Vlada FBiH s premijerom Nerminom Nikšićem na čelu još krajem prošle godine rekla je da je reforma fiskalizacije glavno opredjeljenje Vlade s ciljem minimiziranja neformalne ekonomije kroz modernizaciju poreznog sistema, te pružanja bolje javne usluge građanima i privredi, a istovremeno poboljšanje naplate javnih prihoda.

Posljednjeg dana u 2024. Vlada je donijela odluku o povećanju minimalne plate što je šokiralo privrednike, a ove godine pred Federalnim parlamentom je zakon koji Vlada predstavlja kao veliki iskorak u fiskalnoj reformi.

U ponedjeljak 29. decembra zastupnici će razmatrati Prijedlog Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji, Prijedlog Zakona o posredovanju u zapošljavaju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba te Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca.

Zakonom o fiskalizaciji transakcija, kako se navodi u obrazloženju, uređuju se obaveza izdavanja računa, elektronski sistem za izdavanje transakcija, sistem nadzora u oblasti fiskalizacije transakcija, krivične odredbe.

Javna rasprava trajala je 128 dana, u kojoj je učestvovalo 60 subjekata, od privrednika, udruženja, organizacija, do parlamentaraca. U odnosu na Nacrt koji je ranije usvojen u Parlamentu i koji je imao 72 člana, Prijedlog zakona ima 90 članova, a Ministarstvo je uvažilo oko 90 posto primjedbi i komentara.

„Svrha je uspostavljanje sveobuhvatnog sistema izvještavanja Porezne uprave o poslovnim transakcijama, pružanje besplatnih aplikacija za male obveznike fiskalizacije, smanjenje porezne evazije kroz unakrsnu provjeru podataka u Poreznoj upravi. Također, usklađivanje sa europskim direktivama i modernizacija poreznog sistema, povećanje efikasnosti naplate poreza i suzbijanje sive ekonomije su ciljevi ovog zakona“, navode iz Vlade Federacije.

Na taj način se, kako kažu, precizno utvrđuje iznos PDV-a koji se prikuplja unutar Federacije BiH, te tačno određuju druge porezne obveze koje proizlaze iz tih transakcija.

„Ukoliko se sve odvije prema planu, Zakon će 1. januara stupiti na snagu, a šest mjeseci će biti period prilagođavanja i testiranja. Od 1. jula bi trebali svi oni na koji se taj zakon odnosi, praktično uđu u sistem PDV-a i fiskalizacije. Time bismo došli u poziciju da sivu ekonomiju svedemo na najmanju moguću mjeru. Prema procjenama, 18,6 posto BDP-a otpada na sivu ekonomiju i priča fiskalizacije bi trebala da stvori pretpostavke da je svede na minimum“, rekao je Nikšić o ovom zakonu.

Ekonomista i zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH Admir Čavalić rekao je da je nekoliko prijedloga struke prihvaćeno i uvršteno u zakon, ali i dalje ostaje bojazan koliko će fiskalizacija koštati i javni i privatni sektor.

„Dobra stvar je da su oni prihvatili da izbacimo promet fizičkih lica od 5.000 maraka koji je bio rekordno, sramotno nizak u kontekstu praga za ulazak u fiskalizaciju“, kaže Čavalić.

Kao prednost izdvaja i to da je ovo zakonsko rješenje tehnološki napredniji sistem u odnosu na sadašnji.

„Izvještavanje u realnom vremenu trebalo bi da olakša to izvještavanje i uopšteno da jednostavnije se prati i kontroliše fiskalni promet u Federaciji preko ovih sistema“, rekao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, mana je što će fiskalizacija koštati i privatni i javni sektor.

„Procjena je preko 100 miliona maraka da će trebati dodatnih troškova. Zbog toga se daje rok od šest mjeseci jer i Porezna uprava se mora prilagoditi, svaki privredni subjekt koji je predmet ove fiskalizacije“, rekao je Čavalić za !Odgovor.

Dodaje da se proširuje obim fiskalizacije što će povećati javne prihode. Pojašnjava da to direktno ne znači borbu protiv sive ekonomije već povećanje prihoda zbog proširenja obima fiskalizacije na subjekte koji ranije to nisu bili.

„Pokušat ćemo to da amandmanski mijenjamo. Moguće da se, kroz specificiranje ponuđača ovih sistema, nekome direktno ili indirektno namješta posao“, kaže Čavalić i navodi da je kao uslov zakonom navedeno posjedovanje ISO certifikata koji nisu bili u Nacrtu zakona.

„Vjerovatno je riječ o nekom unosnom poslu. Ja sam ubijeđen da iz ovog zakona, jer to je specifičan zakon, stoji određeni privatni interes. Posebne karakteristike ovog zakona ga čine postavljenim za mali broj ponuđača ovih sistema. Bit će zanimljivo posmatrati ko će dobiti te poslove“, rekao je Čavalić.

Predsjednik Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH Benjamin Hekić smatra da Zakon o fiskalizaciji transakcija nije dugo najavljivana fiskalna reforma.

„Fiskalne reforme nisu uvođenje zakona gdje ćemo sve oporezovati. To je set fiskalnih zakona poput diferencirane stope doprinosa, poreza na dohodak, što bi omogućilo lakše poslovanje i bolju ekonomsku sliku u Federaciji. Do toga jako teško da ćemo doći iduće godine. Ne vjerujem da će ovaj zakon, kako su iz Vlade najavili, smanjiti sivu ekonomiju zato što je ovo dodatno opterećenje privrednicima jer će morati plaćati softvere koji će biti“, kaže Hekić za !Odgovor.

Kaže da će implementacija zakona biti veliko opterećenje i za budžet te da će zahtijevati nova radna mjesta u javnom sektoru.

„Samo bih postavio pitanje, ko će to pratiti u realnom vremenu. To je stotine novih radnika na budžetu, inspektora ili ne znam ko će biti zadužen za praćenje. Vjerujem da mi nećemo puno postići s tim. U fiskalne transakcije se trebalo ulaziti postepeno, da se ne dira ekonomska moć, pogotovo malih i srednjih preduzeća, da prirodno dođemo na taj nivo da možemo svi biti fiskalno rasterećeni“, kaže on.

Navodi da će implementacija zakona biti komplikovana i tehnički u pola godine koliko je predviđeno za provedbu zakona.

„Razgovarao sam s IT stručanjacima i poreznim inspektorima koji kažu da će to biti jako teško sprovesti u pola godine“, kaže Hekić.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković ne vidi ništa sporno u tome da se ovakav zakon na dnevnom redu nađe dva dana prije kraja godine.

„Ja nisam advokat Vlade Federacije. Ovaj zakon najavljivan je od 2023.  S druge strane, 29. decembar je radni dan“, kazao je Mioković kratko u razgovoru za !Odgovor.

Čavalić smatra da je Vlada požurila s usvajanjem ovog zakona u Parlamentu jer je upitno da li će u idućoj godini, koja je izborna, imati parlamentarnu većinu.

„Tajming jeste problematičan, ali ja ga objašnjavam politički praktično - da jednostavno se ne vjeruje u nekakvu funkcionalnu koaliciju, funkcionalnu većinu za narodnu izbornu godinu. Cilj je dok se još uvijek ima 50 ruku da se nešto uradi što se može uraditi za ovu godinu, šta će biti na naredne godine, izgleda da nikome ne vjeruje unutar koalicione većine“, kaže Čavalić.