Za 18 dana gotovo hiljadu radnih mjesta manje u Federaciji

Na kraju oktobra 2025. u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo je 547.520 zaposlenih - a 18. novembra 986 manje.

Pad broj radnih mjesta za gotovo hiljadu vidljiv je iz podataka koje je Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine dostavila federalnoj Vladi, a ova potom Parlamentu.

Podaci se odnose na broj zaposlenih na dan 18. novembra, uz usporedbu sa istim datumom tokom proteklih godina, i detaljno su prikazani u grafikonima.

Podaci potvrđuju naše pisanje i analizu: Federacija Bosne i Hercegovine progresivno gubi radna mjesta, a tržište rada vraća se u pandemijsko stanje. U ovoj godini bit će zabilježen prvi pad broja zaposlenih od 2021.

Prateći novembarski odnos brojki, uviđamo da je Federacija je u proteklih 10 mjeseci i 18 dana izgubila 5.719 radnih mjesta, ali nije ni dobila očekivanih, otprilike, 6.000 novih radnih mjesta, što je, prosječno, bilježeno tokom protekle tri godine.

Aktuelna Vlada Federacije, na čelu s liderom SDP-a Nermina Nikšića, nije uspjela očuvati trend koji je naslijedila od prethodne Vlade.

Radikalne i nagle odluke poput uvođenja obavezne minimalne plate od 1.000 maraka, te zabrana rada nedjeljom u trgovinama očigledno imaju negativan efekat.

Konačni bilans moći će se napraviti kada se kompletiraju godišnji podaci, iako je deset mjeseci i 18 dana dovoljna osnova za izračun negativnog trenda.

Nadalje, prema procjenama stručnjaka, u Federaciji najmanje 10.000 mjesta ovisi o subvencijama Vlade uvedenim nakon uvođenja obaveznog minimalca.

Vlada je subvencijama u januaru „pokrila“ preko 6.000 radnika u blizu 12.000 firmi i obrta. Ali u julu je, naprimjer, broj ovakvih radnih mjesta već bio manji, što ukazuje da će broj subvencioniranih radnih mjesta biti manji.

S obzirom na zabrinjavajuće trendove zaduživanja o kojima smo pisali, moguće je da će Vlada u izbornoj godini posegnuti za novim dugovima kako bi popravila negativni bilans, ali to dugoročno može samo zagušiti ekonomiju, svakako opterećenu glomaznim javnim sektorom i javnom potrošnjom.

Vlada i drugi zvaničnici su ranije osporavali brojke iz Federalnog zavoda za statistiku, pozivajući se na Poresku upravu kao jedini relevantan izvor.