Veliki pad broja zaposlenih u srednjoj Bosni, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu

Sve je manje radnih mjesta na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ma kako računali, brojke mogu varirati, ali trend pada je naprosto porazna činjenica, pokazuju najaktuelniji podaci Poreske uprave FBiH.

Prije pet godina, u pandemijskoj 2021, Federacija je, kao i ostatak svijeta, doživjela veliki ekonomski udarac – izgubljeno je preko 13.000 radnih mjesta. Sljedeće godine dolazi do snažnog oporavka – preko 8.000 novih radnih mjesta.

Trend rasta bilježi se i 2023. i 2024. – ali u ovoj godini pad je neizbježan – osim ako u preostala dva mjeseca godine ne dođe do naglog i neočekivanog skoka, što je nerazumno očekivati.

Kako smo ranije pisali, u javnosti se barata različitim ciframa, ali u obzir treba uzeti ne samo činjenicu da broj zaposlenih opada – nego i da ne dolazi do rasta, koji je Federacija bilježila svih proteklih 10 godina osim pandemijske 2021.

Tako Federacija gubi i više radnih mjesta nego što pokazuju minusi dobiveni izračunom razlike između najaktuelnijih podataka Poreske uprave federacije (stanje na kraju oktobra svake od navedenih godina).

Ako pratimo oktobarski odnos, Federacije je u proteklih godinu dana izgubila 3.771 radno mjesto, ali nije ni dobila očekivanih, otprilike, 6.000 novih radnih mjesta, što je, prosječno, bilježeno tokom protekle tri godine.

Aktuelna Vlada Federacije, na čelu s liderom SDP-a Nermina Nikšića, nije uspjela očuvati trend koji je naslijedila od prethodne Vlade.

Radikalne i nagle odluke poput uvođenja obavezne minimalne plate od 1.000 maraka, te zabrana rada nedjeljom u trgovinama očigledno imaju poguban efekat.

Gledajući po kantonima, odnosno po sjedištu poslodavaca, jedino u Sarajevu i zapadnoj Hercegovini raste broj radnih mjesta. Na čelu gubitnika su Zeničko-dobojski, gdje je broj zaposlenih manji za blizu 2.000, i Tuzlanski kanton – 1.589 radnih mjesta manje. Nije stanje bolje ni u Srednjobosanskom kantonu - preko 1.000 radnih mjesta manje.

Konačni bilans moći će se napraviti kada se kompletiraju godišnji podaci, iako je deset mjeseci dovoljna osnova za izračun negativnog trenda.

Nadalje, prema procjenama stručnjaka, u Federaciji najmanje 10.000 mjesta ovisi o subvencijama Vlade uvedenim nakon uvođenja obaveznog minimalca.

Vlada je subvencijama u januaru „pokrila“ preko 6.000 radnika u blizu 12.000 firmi i obrta. Ali u julu je, naprimjer, broj ovakvih radnih mjesta već bio manji, što ukazuje da će broj subvencioniranih radnih mjesta biti manji.

S obzirom na zabrinjavajuće trendove zaduživanja o kojima smo pisali, moguće je da će Vlada u izbornoj godini posegnuti za novim dugovima kako bi popravila negativni bilans, ali to dugoročno može samo zagušiti ekonomiju, svakako opterećenu glomaznim javnim sektorom i javnom potrošnjom.

Vlada i drugi zvaničnici su ranije osporavali brojke iz Federalnog zavoda za statistiku, pozivajući se na Poresku upravu kao jedini relevantan izvor. Upravo brojke iz Poreske uprave svjedoče da je ekonomija u padu.