Šta otkriva izvještaj MMF-a: Nikšićeva vlada na izbore troši milijardu i po maraka

Novi izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) o ekonomiji Bosne i Hercegovine i budžetskim politikama pokazuje da entitetske vlade finansiraju predizbornu kampanju zaduživanjem. Dugovi preuzeti u ovoj izbornoj godini na naplatu dolaze tek kada izbori prođu.

Misija MMF-a boravila je u Sarajevu i Banjoj Luci od 3. do 16. juna. Izvještaj o redovnim konsultacijama po Članu IV, koji je Izvršni odbor MMF-a usvojio 23. jula, opisuje poznatu predizbornu matricu: ekonomski rast opada, inflacija skače, a vlast nemilice troši javni novac.

Vlada Nermina Nikšića, lidera SDP-a, u budžetu Federacije za 2026. namijenila je najmanje pola milijarde maraka za mjere koje možemo ocijeniti kao kupovinu glasova ili socijalnog mira. U sljedećoj godini na naplatu će doći još oko 700 miliona KM sličnih izdataka.

Ako uračunamo i borački dodatak, koji će najvjerovatnije danas biti usvojen, a koji je procijenjen na oko 234 miliona KM godišnje – cifra raste na gotovo milijardu i po maraka u dvije godine.

"Kako se približavaju oktobarski izbori, fiskalni pritisci su porasli. Predviđa se da će se veći deficiti u oba entiteta (FBiH, RS) finansirati prvenstveno putem vanjskog zaduživanja", stoji u izvještaju MMF-a.

Najveća stavka je nova formula za usklađivanje penzija, uvedena u januaru. Vezana je za rast plata i inflaciju i ažurira se svakih šest mjeseci. Njen trošak u 2026. iznosi 284,9 miliona KM. U 2027. raste na 414 miliona.

Ova formula usvojena je za stalno i nije samo jednokratni predizborni potez. Plate pritom snažno rastu: realne plate u BiH porasle su 9,7 posto na godišnjem nivou u decembru 2025. Svaka polugodišnja korekcija tako ugrađuje novi, viši nivo potrošnje. MMF je izričit: uz već visoku socijalnu potrošnju i nepovoljnu demografiju, formula predstavlja rastući rizik za fiskalnu održivost.

Na to se dodaju povećanje plata u administraciji od 12,4 posto (42,6 miliona KM) i rast boračkih, invalidskih i socijalnih davanja po osnovu nove formule i povećanja minimalne plate (73,3 miliona KM).

S druge strane, smanjivši stopu doprinosa, federalna vlada je iz vlastitog budžeta izbila 167 miliona KM prihoda.

Ovakve mjere u 2026. koštat će 567,8 miliona KM, a već sljedeće godine porast će na gotovo 700 miliona. Federacija je, drugim riječima, donijela odluke čija puna cijena stiže vladi koja će doći nakon oktobarskih izbora.

Deficit Federacije to jasno pokazuje. S 2,8 posto BDP-a u 2025. skače na 4,3 posto u 2026, pa na 4,7 posto u 2027. Bez korekcije, MMF projicira da tu i ostaje do kraja decenije. Entitetsko fiskalno pravilo pritom je već prekršeno, što i sama Vlada FBiH u razgovoru s misijom priznaje, navodi se u izvještaju.

Kako se to plaća? Zaduživanjem u inostranstvu. Nakon debitantske emisije euroobveznica od 350 miliona eura na Londonskoj berzi u 2025, Federacija je u junu 2026. izašla na tržište s emisijom od 800 miliona eura, što je 3,9 posto entitetskog BDP-a.

MMF-ova ocjena tog poteza zaslužuje pažnju. Euroobveznice jesu olakšale finansiranje, ali su upravo time omogućile fiskalnu ekspanziju: pogoršale su strukturu potrošnje, dodale inflatorne pritiske, istisnule produktivne investicije i proširile vanjske neravnoteže. Novac s tržišta nije otišao u puteve, nove vrtiće i škole, modernizaciju javnih preduzeća, nego u tekuću potrošnju.

Cijena se najbolje vidi na kamatama. Federacija je u 2025. za kamate izdvojila 244 miliona KM. U 2027. izdvajat će 413 miliona, a do 2031. – 803 miliona. Više nego trostruko za šest godina.

Uz to, u proceduri su prijedlozi koji u budžet za 2026. još nisu ušli: univerzalni dječiji dodatak i dodatna boračka davanja, koja će Dom naroda najvjerovatnije usvojiti danas.

Vlada FBiH misiji je poručila da ne očekuje da ovi prijedlozi uđu u ovogodišnji budžet, što se i poklapa sa predloženim rješenjem u Parlamentu, jer će borački dodatak stupiti na snagu tek od januara 2027.

MMF-ove preporuke su uobičajeno predvidive i konkretne. U 2026: nikakve nove mjere, a svaka ušteda ide u rezerve. Od 2027: konsolidacija koja primarni deficit spušta na nivo koji stabilizuje dug. Racionalizacija platnog spiska mogla bi donijeti do 1,6 posto BDP-a godišnje. Izjednačavanje pondera plata i inflacije u penzionoj formuli – 0,2 posto. Širenje PDV baze – do 4,1 posto.

Vlada FBiH načelno se slaže: podržava postepenu konsolidaciju od 2027, sa smanjenjem deficita od najmanje pola posto BDP-a godišnje. Uz jednu ogradu koja sve relativizira – budžet za 2027. "odražavat će prioritete nove vlade".

Prevedeno na laički jezik: mi smo potrošili, sljedeća vlada neka štedi.