Nerin Dizdar: Od stolačkog aktiviste do federalnog ministra, pod istragom

Kada je u maju 2023. godine imenovana Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, imenovanje Nerina Dizdara, dugogodišnjeg političkog aktiviste SDP-a iz Stoca, za federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica naišlo je na razumijevanje u javnosti.

Razlog tome je Dizdarov raniji angažman. Kroz aktivistički i politički rad zalagao se za afirmaciju i poboljšanje uslova života povratnika u Stocu, pa je resor koji je preuzeo predstavljao logičan nastavak dotadašnjeg djelovanja.

Njegovo dugogodišnje iskustvo u Stocu poslužilo mu je kao dobra podloga za razumijevanje problema s kojima se suočavaju raseljene osobe i povratnici širom Bosne i Hercegovine.

To se ogleda i kroz njegove česte terenske posjete, posebno povratničkim sredinama u entitetu RS, gdje je direktno pružao podršku povratnicima. Nakon međuetničkih incidenata i napada na povratnike, ministar Dizdar je u većini slučajeva brzo reagovao i lično posjećivao napadnute osobe.

Na početku mandata izjavio je da je u ministarstvu zatekao relativno operativno stanje sa značajnim potencijalom za dalji razvoj, kao i da mu je cilj osigurati održiv povratak i ekonomsku, kao i svaku drugu vrstu sigurnosti za povratnike.

Jedan od simbolički najznačajnijih poteza tokom njegovog mandata vezan je za rodni grad Stolac. Ministar Dizdar se lično priključio Bošnjacima iz Stoca prilikom podizanja zida oko mezarja na lokaciji Poprati – Popržen, u blizini Radimlje. Izgradnji zida, uz njega, prisustvovali su i zastupnik u Skupštini HNK Salmir Kaplan (SDA) i predsjednik Gradskog vijeća Stolac Edim Šator (SDP).

Pitanje lokacije za haremsko groblje u Stocu decenijama je predstavljalo otvoren problem, gradska administracija na čelu sa HDZ-ovim kadrovima je ranije izdavala, a potom poništavala rješenje o gradnji. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica na kraju je osiguralo 70.000 KM za gradnju harema za povratničku muslimansku zajednicu.

Povodom toga, Dizdar je poručio da groblja nisu samo mjesta ukopa, nego i simboli vjere, tradicije, identiteta zajednice i da rješavanje ovog pitanja treba biti znak okretanja novoj stranici u životu Stoca.

Tokom mandata, ministarstvo pod Dizdarovim vodstvom bilježi nekoliko konkretnih rezultata. Tako je za vrijeme njegovog mandata uvedeni su novi mehanizmi prijavljivanja i bodovanja za programe podrške povratnicima (zapošljavanje, infrastruktura, održivi povratak), s ciljem smanjenja zloupotreba i administrativnih prepreka.

Također su osigurana i dodatna sredstva za održivi povratak, ekonomsko osnaživanje povratničkih porodica, podršku obrtnicima i malim poduzetnicima u povratničkim zajednicama.

Nastavljeni su i prošireni projekti izgradnje i rekonstrukcije stambenih jedinica, uz sufinansiranje radnih mjesta za povratnike u saradnji s privatnim sektorom.

Podrška Memorijalnom centru Srebrenica, ministar Dizdar je više puta posjetio Potočare i iskazao institucionalnu podršku radu.

Početkom decembra 2024. godine Dizdar je dobio policijsku zaštitu, koja je obuhvatila i njegovu porodicu. Prema dostupnim informacijama, razlog je bila procjena ugroženosti nakon što je ministar u prethodnih desetak dana primijetio aktivnosti koje su ugrožavale njegovu sigurnost.

Navodno je bio izložen verbalnim napadima i prijetnjama, koje je prijavio policiji, nakon čega mu je odobrena zaštita. Ministar je naveo i da postoji video-snimak napada na njega u jednom sarajevskom tržnom centru, i je napadač prijetio i njegovoj djeci.

Sredinom augusta 2026. godine Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) pri Federalnom tužilaštvu FBiH otvorio je istragu protiv 15 osoba, među kojima je i ministar Dizdar. Istraga se vodi zbog osnovane sumnje na krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i krivotvorenja službene isprave, a odnosi se na navodne nezakonitosti u radu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, gdje je Dizdar bio uposlen prije imenovanja za ministra.

Nerin Dizdar rođen je 1981. godine u Stocu. Diplomirao je engleski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, a na istom fakultetu je i magistrirao. Doktorsku disertaciju odbranio je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 2026. godine.

Na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru radio je kao asistent i viši asistent. U mandatu 2010–2014. bio je zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je obavljao i funkciju predsjednika Komisije za obrazovanje, kulturu i sport. Od 2015. godine do kraja aprila 2023. godine radio je kao savjetnik direktora u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Autor je knjige "Politike kulturnog rasizma", objavljene 2015. godine. Dugogodišnji je politički aktivista u Stocu, a trenutno obnaša i funkciju političkog direktora SDP-a. Za federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica imenovan je 28. aprila 2023. godine.