Staša Košarac najdugovječniji je državni ministar u sadašnjem sazivu Vijeću ministara BiH. Od 23. decembra 2019. godine obavlja dužnost ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa: već punih 6 godina i gotovo 8 mjeseci, odnosno više od 2.430 dana.

Ilustracija: !Odgovor
Adem Dedić
19.08.2026. 06:56
Staša Košarac najdugovječniji je državni ministar u sadašnjem sazivu Vijeću ministara BiH. Od 23. decembra 2019. godine obavlja dužnost ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa: već punih 6 godina i gotovo 8 mjeseci, odnosno više od 2.430 dana.
Tokom ovog dugogodišnjeg ministrovanja, Košarac je prošao kroz niz ozbiljnih skandala, ali je uprkos svemu ostao jedna od ključnih i nezamjenjivih figura vlasti u SNSD-a na državnom nivou.
Javnost pamti maj 2020. godine i čuveni „korona dernek“ u jednom sarajevskom restoranu, organizovan u samom jeku pandemije i strogih restriktivnih mjera. Prisustvo ministra Košarca među estradnim zvijezdama izazvalo je oštre reakcije javnosti. A nekoliko dana nakon toga je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Košarac nije i više ne može biti njegov najbliži suradnik.
"Košarac je završio što se tiče politike naše partije i u tom pogledu ću se ponašati u budućnosti. U vezi s tim preduzet ćemo one mjere koje su najbolje prije svega za Republiku Srpsku. Naime, imajući u vidu da smjene u Vijeću ministara mogu dovesti do gubljenja pozicija same RS, mi ćemo svoje ponašanje prema tome odrediti. U to ne treba niko da sumnja", poručio je tad Dodik.
Međutim, uprkos tim najavama i činjenici da se nije našao na stranačkim listama na narednim izborima, prilikom pregovora o novom sazivu Vijeća ministara Košarac ne samo da je ponovo delegiran na poziciju ministra nego je unaprijeđen u zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara.
Kao ministar je preživio glasanje o opozivu u oba svoja mandata. Prva inicijativa za smjenu pokrenuta je u junu 2020. godine zbog spomenutog „korona derneka“, dok je druga uslijedila u decembru 2023. godine, nakon optužbi njegove bivše supruge Sanje Stanković za porodično nasilje.
Osim unutrašnjih političkih kriza, Košarac je „preživio“ i stavljanje na crnu listu SAD-a. U decembru 2024. godine, Američko ministarstvo finansija (OFAC) uvrstilo ga je na SDN listu sankcija namijenjenih Zapadnom Balkanu, označivši ga kao osobu koja zloupotrebljava službeni položaj u korist Milorada Dodika.
Košarac je tada poručio da mu je „čast biti sankcionisan“, ističući da to neće promijeniti njegovu političku orijentaciju. Već u oktobru 2025. godine objavljeno je da je uklonjen sa američke liste sankcija, zajedno s još nekim kadrovima SNSD-a.

Njegov rad na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio je usmjeren na nekoliko ključnih administrativno-ekonomskih poteza, ali i obilježen kontinuiranim opstrukcijama.
Koordinisao je ugovaranje godišnjih kvota za izvoz goveđeg mesa u Tursku, insistirajući na jednakoj zastupljenosti klaoničkih kapaciteta iz oba entiteta. Radio na suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz sirovina za domaću prerađivačku industriju i proširenju dozvola za izvoz hrane životinjskog porijekla u EU.
Insistirao je na aktivaciji pravnih i ekspertskih timova u vezi s namjerom Hrvatske da na lokaciji Čerkezovac (Trgovska gora) izgradi odlagalište radioaktivnog otpada, pripremajući aktivnosti pred organima Espoo i Arhuške konvencije u Ženevi.
U augustu 2023. godine usvojen je Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH kao dio "evropskog paketa". Time je spriječena potencijalna zabrana izvoza bh. vina na tržište EU pred rok koji je postavila Evropska komisija. Košarac je tokom izrade zakona naglašavao da se time usklađuju vanjskotrgovinska pravila i uspostavlja registar, bez prenosa nadležnosti sa entiteta.
U januaru 2026. godine, nakon redovnih i vanrednih inspekcijskih nadzora, donio je rješenje kojim se kompaniji BNT Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika oduzima dozvola za proizvodnju dronova zbog kršenja Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.
U njegovom svakodnevnom političkom djelovanju prvenstveno je zastupao stavove i interese vlasti u Banja Luci, često uslovljavajući donošenje važnih državnih zakona usvajanjem infrastrukturnih i energetskih projekata po želji RS-a (poput Istočne plinske interkonekcije). Mandat je obilježio i diplomatskim skandalom kada je bivšem visokom predstavniku Christianu Schmidtu poslao nacistički šljem, što je naišlo na oštre osude domaće javnosti i međunarodnih partnera, uključujući Ambasadu SAD-a u Sarajevu.

Rođen je 1975. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu i Srednju mašinsko-tehničku školu „Đuro Pucar Stari“ u Vogošći. Visoko obrazovanje stekao je 2014. godine, kada je diplomirao na Fakultetu za poslovno-industrijski menadžment u Beogradu.
Prije aktivnijeg političkog angažmana radio je kao izvršni direktor firme „Admiral komerc“ iz Višegrada. Ulazak u politiku ostvario je u redovima Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a prvu javnu funkciju osvojio je sa svega 25 godina kao odbornik u Skupštini opštine Višegrad.
Nakon toga uslijedio je njegov kontinuirani uspon kroz entitetske i državne zakonodavne organe. U periodu od 2004. do 2006. godine bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, da bi naredne četiri godine obavljao dužnost predsjedavajućeg Kluba srpskog naroda u Vijeću naroda RS.
Od 2010. godine karijeru nastavlja na državnom nivou kao šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje je u posljednjoj godini mandata vršio i funkciju predsjedavajućeg ovog doma. Pored toga, Odlukom Vlade RS u januaru 2010. godine izabran je za rukovodioca Tima za koordinaciju aktivnosti za istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske.
Direktan poslanički mandat u Predstavničkom domu PS BiH osvaja na općim izborima 2014. godine, a isti uspjeh ponavlja i četiri godine kasnije, kada preuzima i poziciju predsjedavajućeg Kluba poslanika SNSD-a. U izvršnu vlast stupa 23. decembra 2019. godine prvim imenovanjem na poziciju ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na kojoj ostaje i u narednom sazivu Vijeća ministara od januara 2023. godine, kada preuzima i funkciju zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Imovinski kartoni pokazuju da je vlasnik stana u Istočnom Novom Sarajevu (61 m²), apartmana na Jahorini koji je naslijedio od majke, kao i stana u Trebinju.

Adem Dedić
Novinar portala !Odgovor. Prati političke i društvene teme u Bosni i Hercegovini.
Više od istog autora