Zukan Helez, ministar odbrane u verbalnim ofanzivama

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine, dugogodišnji je kadar Socijaldemokratske partije BiH i jedan od najprepoznatljivijih političara ove stranke u posljednjoj deceniji.

Političku bazu izgradio je u rodnom Bugojnu i Srednjobosanskom kantonu, gdje je od 2000. godine postepeno gradio karijeru, obnašajući niz funkcija i često ulazeći u političke, a povremeno i fizičke sukobe sa svojim protivnicima i neistomišljenicima. Imenovanje za ministra odbrane predstavlja svojevrsnu krunu njegove dosadašnje političke karijere.

Jedna od odlika ministra Heleza zasigurno je energičnost, nijedan probosanski političar nije u ovom mandatu djelovao toliko “šaroliko“. A za tu „šarolikost“ je možda najbolje analizirati nekoliko sedmica od prošle godine.

Tako je prošle godine u razmaku od nekoliko sedmica stigao otvoriti džamiju, čiju je obnovu sam inicirao, i zapjevati Thompsonov hit, stojeći na stolu.

Svečanost povodom otvorenja džamije Ravno u općini Kupres održana je u subotu, 23. augusta 2025. godine, a džamiju su svečano otvorili reisul-ulema Husein ef. Kavazović i Zukan Helez. Petnaestak dana poslije, 7. septembra 2025, na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem na stolu pjeva pjesmu "Moj Ivane" kontroverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona. Nakon objave snimka, Helez se oglasio na Facebooku i poručio da je pjevao "iz srca".

A između ta dva događaja, 27. augusta 2025. godine, Helez je, uz Adnana Štetu i Vojina Mijatovića, izabran za zamjenika predsjednika SDP-a.

U jednom od obraćanja prije imenovanja za državnog ministra, Helez je najavio da će njegove težnje ići u pravcu ubrzanja puta BiH ka NATO savezu i poboljšanja položaja Oružanih snaga BiH.

Na NATO putu, međutim, nije došlo do ubrzanja, može se reći da je čak nastupila određena stagnacija, dok je položaj Oružanih snaga i vojnika zaista poboljšan.

Tako je za vrijeme njegovog mandata nekoliko puta došlo do povećanja plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH. Prema Helezovim izjavama, četiri puta. Podržao je i sproveo izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama BiH kojima je granica profesionalne službe za vojnike pomjerena na 49 godina života, s ciljem ublažavanja odliva kadra i omogućavanja vojnicima da ostvare uslove za penziju.

U saradnji sa SAD-om i italijanskom kompanijom Leonardo, pokrenuo je i ugovorio nabavku šest novih višenamjenskih helikoptera s pratećom opremom za spašavanje i obuku pilota, što je ocijenjeno kao jedna od najvećih pojedinačnih investicija u Oružane snage BiH.

Potpisan je i ugovor s turskom kompanijom ASELSAN o nabavci antidronskih pušaka, dok su vođeni intenzivni pregovori i najavljene nabavke turskih dronova Bayraktar TB2 te manjih izviđačkih letjelica. Kroz Evropski mirovni fond dogovorena je, između ostalog, podrška EU u više tranši od po 10 miliona eura, namijenjena nabavci primarnih radara za nadzor zračnog prostora, opreme za deminiranje i uništavanje neperspektivnog naoružanja.

U januaru ove godine najavio je i pokretanje Vojne akademije u BiH do kraja mandata, no do sada nije javno poznato da su preduzeti konkretni koraci ka ostvarenju tog cilja.

Helez je često ulazio u politička prepucavanja s nizom političara iz BiH i regiona, ali i u žestoke napade na novinare. Podržavao je proteste studenata u Srbiji, oglašavao se povodom izjava predsjednika Srbije i Hrvatske, ponekad opravdano, a često i bez potrebe. I gotovo je svakodnevno bio u verbalnom sparingu s Miloradom Dodikom. A eurozastupnici iz Hrvatske Željani Zovko poručio je da je "poluretardirana".

Navodno se jedini usprotivio Dodiku, kada je na sastanku s predstavnicima Trojke u junu 2023, na sastanku u Konjicu predsjednik SNSD-a opsovao genocid.

Njegov mandat obilježili su i povremeni javni sukobi sa zamjenikom ministra Aleksandrom Goganovićem, vezani za nadležnosti i upotrebu resursa Oružanih snaga BiH.

Oglašavao se i kada je bio pozvan i kada je smatrao da ima nešto reći, a to je bilo relativno često. Upravo zbog svojih izjava stekao je određenu popularnost u narodu, i to izvan svoje očekivane, bazne glasačke grupe.

Zukan Helez rođen je 1964. godine u Kupresu. Završio je Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu 1988. godine. Oženjen je i otac troje djece, dvije kćerke i sina.

Prvo zaposlenje imao je kao profesor geografije u Srednjoškolskom centru u Skender-Vakufu. Od maja 1992. godine bio je pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, da bi od 1993. godine bio zaposlen u gimnaziji u Bugojnu, gdje je nastavio i angažman nakon rata.

U zakonodavnoj i izvršnoj vlasti prošao je dug put. U Zastupnički dom Parlamenta FBiH biran je kao zastupnik više puta od 2002. do 2014, u kontinuitetu. Na poziciju zastupnika podnio je ostavku 2011. godine, kada je imenovan za ministra u Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, gdje je ostao do 2015. godine.

U tom periodu bio je i član Ekonomsko-socijalnog vijeća ispred Vlade FBiH, a 2013. godine izabran je za člana Upravnog odbora Memorijalnog centra "Potočari - Srebrenica". Na općim izborima 2014. godine ponovo je izabran za zastupnika u Parlamentu FBiH.

Na državnom nivou bio je zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH u mandatima 2018-2022. i 2022-2026, pri čemu je na izborima 2022. godine osvojio 13.928 glasova. Umjesto poslaničkog mandata, u januaru 2023. godine prihvatio je poziciju ministra odbrane BiH, na kojoj se nalazi i danas.

Dugogodišnji je član SDP-a, u stranci je obnašao brojne funkcije: bio je predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Srednjobosanskog kantona u tri mandata (2003-2015), u više mandata član Glavnog odbora SDP-a BiH, te u dva mandata potpredsjednik stranke - funkciju koju obnaša i danas.

Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, Helez posjeduje porodičnu kuću čiju je vrijednost procijenio na 70.000 KM, stan u Bugojnu vrijedan sto hiljada KM, te zemljište i poslovni prostor. Govori ruski i engleski jezik.