Od bagera do diplomatskih pasoša: Šta je ostalo iza mandata Elmedina Konakovića

"Krećemo svim silama u smjenu SNSD-kadrova, idemo bagerima. Amidžić i Košarac su sljedeći", reći će početkom prošle godine ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković o svojim kolegama iz Vijeća ministara.

Mandat se bliži kraju, a Srđana Amidžića i Stašu Košarca s njihovih funkcija nisu pomeli nikakvi bageri, a i sam Konaković je rad Vijeća ministara u ovom mandatu ocijenio nulom. Zanimljivo je da se Konaković na početku mandata redovno hvalio time da je ovaj saziv Vijeća ministara najbrže formiran u historiji.

Nakon Općih izbora 2022. godine, a prije formiranja vlasti na državnom nivou, tada u funkciji predsjednika Naroda i pravde, Konaković je početkom decembra te godine s Miloradom Dodikom gledao košarkašku utakmicu u Laktašima. Desetak dana nakon utakmice potpisan je sporazum kojim je dogovoreno da državnu vlast čine stranke “Trojke”. Nakon toga, u januaru 2023. godine, potvrđen je novi saziv Vijeća ministara BiH.

Volju za saradnjom s Dodikom, tada već kao ministar vanjskih poslova BiH, Konaković je zadržao i u januaru 2024. godine. Na pitanje novinara zašto se sastajao s Dodikom na njegovom privatnom imanju u Laktašima, Konaković je tada naveo da bi se s njim sastao i “na drvetu” ukoliko bi takvi razgovori mogli pomoći evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Danas, dvije godine poslije, evropski put Bosne i Hercegovine je faktički mrtav. BiH je u martu 2024. dobila odluku Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, ali do danas pregovori nisu formalno otvoreni.

Iako se trudio da tokom svog mandata popravi stanje u bh. diplomatiji, i ono što je dobro uradio palo je u sjenu njegovih gotovo svakodnevnih prepucavanja s političkim neistomišljenicima na društvenim mrežama i bavljenjem pitanjima koja se teško tiču ministra vanjskih poslova (kao što je rasprava s Jelenom Karleušom).

Zbog svega toga je često prozivan da se bavi "Facebook diplomatijom". On takve optužbe redovno odbacuje, pravdajući svoje aktivno prisustvo na društvenim mrežama potrebom za direktnom komunikacijom s javnošću, brzom reakcijom na političke napade i transparentnošću u radu.

Nerijetko su njegove izjave postajale politički događaj. Za svaku temu je imao komentar, ali se npr. nije osvrnuo na to što Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije usvojila izvještaj o radu Ministarstva vanjskih poslova za 2024. godinu.

Njegov mandat ministra vanjskih poslova nemoguće je posmatrati odvojeno od svih drugih aktivnosti koje je imao. Jedan od razloga za ovu tezu je i sazivanje press konferencija u Ministarstvu vanjskih poslova BiH o temama koje nemaju nikakve veze s ovim ministarstvom, kao što je konferencija iz aprila 2024. povodom međunarodne policijske akcije "Black Tie 2".

Na toj konferenciji napao je nekoliko novinara i medijskih kuća zbog čega su reagovali iz Mreže SafeJournalists i Udruženja BH Novinari. Naveli su da je Konaković zloupotrijebio javni prostor Ministarstva vanjskih poslova i svoju ministarsku poziciju i bez dokaza i argumenata pokušao da kriminalizuje određen broj medija i novinara nazivajući ih “dijelom medijsko – pravosudne mafije”.

Nije to bio prvi, a ni posljednji put da BH Novinari reaguju zbog Konakovićevih izjava, ali u gotovo svakom saopćenju su naveli da Konaković nije koristio zakonska i legitimna sredstva poput demantija, zahtjeva za objavu ispravke, podnošenja žalbe nezavisnim (samo) regulatornim tijelima ili putem tužbe za klevetu.

U oktobru prošle godine na svom Facebook profilu napao je novinara Seada Numanovića zbog pisanja o ugovorima koje je MVP sklopilo s lobističkom kućom u Americi.

Negirao je da je on ispred ministarstva potpisao ugovor sa lobističkom kućom u SAD-u Bosnian American Alliance, a nakon što je Tužilaštvo BiH pokrenulo istragu zbog nezakonitog djelovanja. Međutim, dokumenti američke administracije govore da je ministarstvo vanjskih poslova 28. marta 2025. godine sklopilo ugovor sa ovom lobističkom kućom.

Prema objavljenom sadržaju ugovora, cilj je bio da kuća pruža MVP-u savjetodavne i operativne usluge u vezi s lobiranjem u SAD-u, radi zaštite i unapređenja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i strateških interesa BiH.

Konaković je tvrdio da je angažman pro bono, odnosno da državu ne košta ništa. U jednoj od svojih izjava rekao je da je American Alliance angažiran kao njegova savjetnička ekipa i da za to „državu košta nula konvertibilnih maraka“.

Konaković je upravo zbog istrage u Tužilaštvu BiH u programu Face TV-a kazao da se šalio kada je na Vijeću ministara kazao da je lično potpisao spomenuti ugovor u svojstvu ministra i da bi to bilo nezakonito.

“Pozvali su me u Tužilaštvo BiH prije mjesec dana u svojstvu svjedoka. Nisam znao o kojem predmetu je riječ. Kada sam došao korektna je bila tužiteljica i njena istražiteljica. Kažu mi, je li ovo Vaša izjava na Klixu kada sam rekao da je Kajganić [glavni državni tužilac op.a.] otvorio istragu protiv mene lično zato što sam se šalio na Vijeću ministara BiH da lobiranje u Americi ide preko Ministarstva vanjskih poslova BiH, da sam ja lično potpisao taj ugovor. To je nemoguće jer nemam tu poziciju. Bilo bi nezakonito da jesam”, rekao je Konaković.

Lobiranje u SAD-u predstavljeno je kao odgovor na snažnu lobističku aktivnost Republike Srpske. Razlika je u tome što je lobiranje RS-a kao rezultat imalo ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i njemu bliskim ljudima.

Još jedna tema zbog koje je često kritikovan je dodjela diplomatskih pasoša. Konakovićeva prethodnica Bisera Turković navela je nedavno da je dodijelio više od 300 diplomatskih pasoša, ali nema zvaničnih podataka koji bi mogli potvrditi ove tvrdnje.

U intervjuu koji je dao za portal !Odgovor upitan je dodjeli diplomatskih pasoša, po kojem kriteriju ih dodjeljuje i zašto je ovu privilegiju dobio Zdravko Ćolić, a ne npr. Hanka Paldum. Nekoliko mjeseci kasnije, Konaković je dodijelio i Paldum diplomatski pasoš.

Zaključno sa 1. augustom 2023. godine, 1.087 državljana BiH posjedovalo je diplomatski pasoš, ali ministar Konaković, otkako je došao na ovu funkciju, krije od javnosti kome je sve podijelio diplomatske pasoše.

Jedna od većih zamjerki bh. javnosti na posao ministra Konakovića je rezolucija kojom se od Irana zahtijeva da odmah prekine napade na zemlje Perzijskog zaljeva. Rezoluciju je predložio Bahrein, a kosponzor je, među drugim državama, bila i Bosna i Hercegovina.

U ovoj se rezoluciji ne spominju niti osuđuju napadi SAD-a i Izraela na Iran. Odluku o kosponzorstvu donio je predstavnik BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija. Portal Istraga pisao je da je Ministarstvo vanjskih poslova s Elmedinom Konakovićem na čelu dalo instrukciju Lagumdžiji da u ime Bosne i Hercegovine bude kosponzor rezolucije u UN-u.

Ambasadorica Izraela Galit Peleg tada pohvalila je tada potez vlasti BiH, odnosno odluku Ministarstva vanjskih poslova BiH da osude Iran.

Javnost je bila ogorčena tim potezom jer je Iran tokom rata od 1992. do 1995. pružao vojnu pomoć Bosni i Hercegovini, a prema riječima američkog diplomate i glavnog pregovarača Dejtonskog mirovnog sporazuma Richarda Holbrookea takva pomoć je 1993. bila presudna za opstanak BiH.

S druge strane, kada smo se već dotakli Bliskog Istoka, treba istaći da je Konaković odmah na početku rata u Gazi uspješno organizovao evakuaciju bh. državljana i njihovih porodica.

Uputio je i protestnu notu Izraelu povodom protokolarnih nepravilnosti koje su se dogodile tokom zvanične posjete članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ovoj državi 22. juna jer tokom ove posjete nije bilo zastave Bosne i Hercegovine.

Jedna od upečatljivijih poruka nakon raskida političke saradnje Trojke sa SNSD-om početkom 2025. godine, bila je ona u kojoj je Konaković najavio promjene u Ministarstvu vanjskih poslova riječima: "Pretumbat ću MVP, sa svakim čovjekom ću ponaosob razgovarati", najavljujući uklanjanje kadrova za koje je tvrdio da slijede politiku Milorada Dodika.

Više od godinu dana poslije, od "pretumbavanja" ni riječi, ministar se nije obračunao s sljedbenicima Dodikove politike.

Od devet državnih ministarstava, samo Ministarstvu vanjskih poslova nije provedena procedura izbora sekretara.

Sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH bio je Adi Hadžikapetanović koji je preminuo 17. marta 2021. godine. Ta pozicija nije popunjena ni za vrijeme bivše ministrice Bisere Turković, ali ni u mandatu Elmedina Konakovića. U intervjuu !Odgovora Konaković je obećao da će do kraja mandata imenovati sekretara i popuniti ostale upražnjene pozicije. Osim pozicije sekretara upražnjene su još tri pozicije pomoćnika ministra, u sektorima za multilateralu, bilateralu i opće poslove. Ipak, kraj mandata se približava, a konkursa za ove pozicije još nema.

Rođen je 1974. u Sarajevu. Magistrirao je na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj UNSA na Odsjeku za menadžment u sportu. Na zvaničnoj stranici MVP-a navodi se da govori engleski, italijanski i rumunski jezik.

Bio je profesionalni košarkaš, igrač i kapiten Košarkaškog kluba „Bosna“ iz Sarajeva, a inostranu karijeru nastavio je kao igrač klubova u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i Rumuniji.

Obavljao je funkcije direktora Košarkaške reprezentacije BiH te direktora KK „Bosna“.

Politički se angažirao 2004. godine. Bio je vijećnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Općinskom vijeću Centar Sarajevo, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo u dva mandata (2010-2014 i 2018-2022), te delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH u mandatu 2018-2022.

U drugom zastupničkom mandatu u Skupštini Kantona Sarajevo (2018-2022) izabran je za predsjedavajućeg Skupštine. Za premijera Kantona Sarajevo izabran je 2015. godine i tu je funkciju obavljao do 2018. godine.

Te godine osnovao je stranku Narod i pravda. Na Osnivačkoj skupštini održanoj u martu 2018. godine izabran je za njenog predsjednika, a na Prvom kongresu stranke održanom u novembru 2021. godine mandat predsjednika mu je potvrđen.

Na Općim izborima 2022. godine, osvojio je poslanički mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Dužnost ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine obnaša od 26. januara 2023. godine.