Smajić: O državnoj imovini nema pregovora, to je pitanje opstanka BiH

“Stranka za Bosnu i Hercegovinu već nekoliko decenija ima nepromijenjen stav o državnoj imovini i ja ga mogu ponoviti, a to je da o državnoj imovini nema, niti smije biti nikakvih pregovora ni dogovora”, kaže državni delegat ove stranke Džemal Smajić.

Potom Smajić pita zašto bi se vlasnik kuće dogovarao sa nedobronamjernim ljudima da preda svoju kuću nekome. Ističe da je pitanje državne imovine, ni manje ni više, pitanje opstanka Bosne i Hercegovine.

„Ako nema Bosne i Hercegovine, nema ni jednog kompletnog naroda koji je najviše krvi prolio za tu državu. Samo naivni misle da je nešto nejasno po tom pitanju pa se treba naći rješenje. Milorad Dodik i Dragan Čović su još prije više od 15 godina potpisali Prudski sporazum kojim se trebala podijeliti imovina. Srećom to tada nije prošlo, a nije ni do danas“, rekao je Smajić.

Podsjeća da je u međuvremenu Ustavni sud donio jasne odluke prema kojima je jedini titular državne imovine Bosna i Hercegovina. Dodaje da se zato postavlja pitanje kako možemo govoriti da se zalažemo za državu Bosnu i Hercegovinu, a zaobilazimo i negiramo njenu krovnu sudsku instituciju.

„Ono što je Ustav i zakon, a onda i odluka Ustavnog suda, nije na stolu za pregovore. Ne postoji država na svijetu koja bi svoju teritoriju i prirodna bogatstva predala nekome bez rata! Pa to je upravo Milošević tražio u Dejtonu i naši pregovarači, uključujući dr. Harisa Silajdžića, nisu pristali. Zašto bi mi nudili neke kompromise sada u miru? Kome? Onome ko želi da uništi Bosnu i Hercegovinu“, pita Smajić.

Zaključuje da na to Stranka za BiH nikad neće pristati, a oni koji misle da se imovina treba u nekim zamagljenim procedurama predati politikama koje žele otcijepiti pola Bosne i Hercegovine, onda imaju problem sa elementarnim znanjem o državi.

Pitanje državne imovine jedno je od najdugotrajnijih pravnih sporova u BiH. Različita tumačenja ustavnih nadležnosti redovno dovode do političkih blokada, a država je duže od višedecenija bez konačnog zakonskog rješenja koje je i jedan je od uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL okupio je tim domaćih pravnika i drugih stručnjaka koji su izradili detaljnu političku-pravnu analizu uz prijedlog zakonskog rješenja. Prema tekstu, državna imovina je vlasništvo BiH i razvrstava se u tri kategorije, prema svom karakteru i namjeni, na stratešku državnu imovinu, funkcionaln javnu imovinu i lokalnu razvojnu imovinu.

Autori dokumenta predlažu i šest principa na kojima se buduće zakonsko rješenje treba izraditi kao što su potpuni popis i registar imovine prije svake raspodjele, ali i komisija za državnu imovinu, kao stalno stručno tijelo čije članove imenuju zakonodavna tijela svih nivoa vlasti, s nezavisnim stručnim panelom za razrješavanje nesuglasica i sudskom kontrolom odluka.