Pravnici iz RS-a odbacili Geopolov prijedlog: O državnoj imovini se ne pregovara

Vlasništvo nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom, već je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku, saopšteno je iz Udruženja pravnika Republike Srpske.

"Iza umjerene akademske forme i pozivanja na državnu opstojnost i evropsku budućnost, ovaj dokument zastupa tezu koja nema uporište ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ni u Ustavu BiH, ni u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH. Dužni smo da na to reagujemo jasno, argumentovano i bez uvijanja", reakcija je Udruženja na prijedlog Centra za geopolitička istraživanja GEOPOL za rješavanje pitanja državne imovine.

Njihova prva i temeljna zamjerka prijedlogu GEOPOL-a tiče se same prirode spora. Dokument nastoji da pitanju državne imovine pristupi, kako sam navodi, izvan dnevnopolitičkih i stranačkih okvira. Taj retorički okvir, prema njihovom mišljenju, prikriva suštinu.

"Pitanje vlasništva nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom. To je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku", navodi se.

Poručuju da je njihova pozicija dosljedna i da se neće mijenjati. Ističu da imovina pripada entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a ne bilo kakvom državnom nivou vlasti.

Kažu da Dejtonski mirovni sporazum ostaje centralni i obavezujući pravni okvir, te da on nije običan politički dokument, nego međunarodni ugovor sa jedanaest aneksa.

"Ovdje je važno naglasiti pravnu specifičnost koju prijedlog GEOPOL-a potpuno previđa. Ustav BiH nije donesen onako kako evropska pravna škola podrazumijeva donošenje ustava. Nisu ga donijele domaće institucije niti ustavotvorna skupština, nego ga je donio mirovni ugovor. Tek je Amandmanom I, o Brčko Distriktu, djelimično postao i dio domaćeg prava. Radi se, dakle, o ustavu koji je po svom porijeklu akt međunarodnog prava", naveli su, pa zaključili da se, kao i kod međunarodnih ugovora, ugovor poštuje i provodi, a ne jednostrano mijenjaja.

"Aneks 4 je utoliko specifičniji što sam predviđa mehanizam sopstvene izmjene, što je netipično za međunarodne ugovore", pojašnjavaju.

Naglašavaju da upravo zato svaka izmjena mora ići kroz tačno propisanu ustavnu proceduru, a "ne kroz tzv. policy prijedloge, tumačenja ekspertskih centara ili nametnute odluke".

Potom tvrde da Aneksi 4, 8 i 9 nedvosmisleno potvrđuju da je imovina entitetsko vlasništvo.

"Cjelokupna ustavna struktura odražava visok stepen decentralizacije, ne kao propust, nego po dizajnu. Prijedlog GEOPOL-a tu decentralizaciju tretira kao problem koji treba riješiti centralizacijom. Mi je tretiramo kao temelj ustavnog poretka koji treba braniti", poručuju.

Tvrde čak i da mjere visokih predstavnika, uvedene od 2005. godine, kojima se ograničava raspolaganje tzv. državnom imovinom, zapravo idu u prilog njihovoj poziciji, odnosno da ne redefinišu vlasništvo nad imovinom niti ga prenose na državni nivo, nego indirektno, a zapravo izričito, potvrđuju da se imovina drži na nivou entiteta.

Navode da je Ustavni sud BiH ukazao da rješenje mora doći kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, ali da nije potvrdio državno vlasništvo. Dodaju i da se Sporazum o sukcesiji zloupotrebljava, te da ni on ne može biti pravni osnov.

"Dokumentima poput ovog GEOPOL prijedloga ne osporavamo pravo na mišljenje niti na učešće u javnoj raspravi. Ali osporavamo nastojanje da se politički projekat centralizacije upakuje u navodno nezavisnu pravnu analizu i predstavi kao neminovnost evropskog puta. Evropski put se ne gradi rušenjem ustavnog poretka jedne strane, nego poštovanjem dogovorenog", poruka je Udruženja dodavši da tu stavljaju tačku i crvenu liniju.

Zaključuju da Republika Srpska svoje ustavnopravno vlasništvo nad imovinom ne dovodi u pitanje, ne prepušta na pregovarački sto i ne ustupa nikakvim tumačenjima, bez obzira na to ko iza njih stoji. Detaljnije njihovu reakciju možete pročitati ovdje.