Veličanin: Nema pravne osnove da entiteti budu vlasnici državne imovine

Jedan od stručnjaka koji je radio na dokumentu Centra za geopolitička istraživanja (GEOPOL) o rješenju za pitanje državne imovine, advokat Ermin Veličanin, u intervjuu za !Odgovor govorio je više o ovom prijedlogu.

Pokušali smo se baviti pravnim dijelom ovog pitanja, ali je bilo neophodno, dodaje, da se bave i političkim. Istakao je da bi ovaj prijedlog trebao biti prihvatljiv svima osim onih radikalnih stavova kojim se negira sama država. Međutim, kaže, da su te stranke u manjini.

Dalje Veličanin navodi kako se razmatrao i sporazum između entiteta o državnoj imovini, ali da po pravnom osnovu entiteti nisu legitimisani za zaključenje tog sporazuma jer se ne radi o imovini entiteta.

„Entiteti jednostavno ne mogu biti vlasnici imovine. Vi kada hoćete da budete vlasnik stana mora postojati pravni osnov – ili ste ga kupiti, ili ste ga naslijedili. Ima još jedna pravna mogućnost koja za stan nije primjenljiva – našli ga. Ima jedan institut gdje možete postati vlasnik ničije imovine“, nastavlja Veličanin.

Postavlja pitanje da ako su entiteti vlasnici, neka odgovore na pitanje kako su stekli imovinu, u pogledu pravnog osnova. Naknadno je kazao da se radi o imovini Republike BiH koja je nastala sukcesijom imovine Jugoslavije. U Dejtonskom sporazumu, podsjeća, BiH nastavlja pravni kontinuitet Republike BiH.

Drugi razlog je, kaže Veličanin, da bismo mogli doći u situaciju da neko investira ili kupi, a da bi to moglo kroz koju godinu biti oboreno na Ustavnom sudu.

„Samim tim nijedan ozbiljan investitor ne bi se upuštao u tako ozbiljne projekte“, upozorava.

Mišljenja je da javnost teško da razumije šta je državna imovine iz razgleda što se pravi buka oko ovoga ko je titular, ko je vlasnik. Kaže da to političari tumače, a da je ovo pitanje zapravo jednostavno riješiti.

„Postoji već putokaz kako se ono rješava. Dakle, mi sve ovo što smo napisali, to nije nikakav, da kažem, presedan, to nije neko vrhunsko dostignuće. Samo smo se bavili pravničkom logikom“, govori.

Mišljenja je da se ovako jednostavno pitanje drži ovoliko dugo otvoreno iz političkih interesa. Veličanin navodi i da smo primjere raspolaganja imali i u Federaciji, i u Repblici Srpskoj, te u Brčko distriktu, ali i da imamo odluke Ustavnog suda koje objašnjavaju šta je državna imovina i kako se ovo pitanje treba riješiti.

Prema njegovom mišljenju, šteta dugogodišnjeg nerješavanja ovog pitanja je ogromna i ide u dva pravca.

„U jednom pravcu, dovodi do toga da ove elite koje imaju mogućnost da koriste sad tu imovinu, oni je zaista koriste, zloupotrebljavaju. A s druge strane, možemo samo zamisli da su milijarde i milijarde maraka, da kažem, potencijala koji ustvari leži i stoji, i koji ne doprinosi društvu“, naglašava.

Zaključuje da bi se rješavanjem ovog pitanja smanjila korupcija, te da bi određeni ljudi „sigurno završili iza rešetaka“, ali da bi se oslobodio potencijal koji se mjeri u milijardama.

Osvrnuo se ovom prilikom i na tvrdnje Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske da je prijedlog GEOPOL-a "protivan ustavima u BiH i svim međunarodnim konvencijama".

Veličanin kaže da se radi o političkoj izjavi, a da bi volio da izađe pravnik i da komentar o kojem bi se moglo razgovarati.

„Njihov koncept ne ide od pitanja Ustava, odluka, već od toga što su oni već uradili, a što se kosi s odlukama Ustavnog suda“, zaključio je Veličanin.