Na najavu detaljnog i kompromisnog prijedloga rješenja državne imovine, koji je izradio Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL, reagirali su iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske navodeći da je ovaj prijedlog "protivni ustavima u BiH i svim međunarodnim konvencijama".
"Sve napisano u tekstu "Pitanje državne imovine BiH - geopolitička i pravna analiza nesuglasica i prijedlog održivog rješenja s nacrtom zakonskih izmjena", u potpunosti je suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, te suprotno Ustavu Republike Srpske i Ustavu Federacije BiH /FBiH/, pa i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama", navode.
Prema tekstu Geopoloa kojim se predlaže zakonsko rješenje o državnoj imovini, državna imovina je vlasništvo BiH i razvrstava se prema svom karakteru i namjeni u tri kategorije, strateška državna imovina, funkcionalna javna imovina i lokalna razvojna imovina.
Između ostalog, tekst predviđa i usklađivanje entitetskih zakona sa predloženim tekstom u roku od šest mjeseci.
"RUGIPP ukazuje na to da je Dejtonskim mirovnim sporazumom teritorijalna podjela u skladu sa "Ženevskim principima" ugovorena Aneksom 2 - Sporazumom o granici između Republike Srpske i Federacije BiH, kojim je članom 1. ugovoreno da će granica između Republike Srpske i FBiH biti onakva kako je određena na mapi u Dodatku tog sporazuma", kažu iz Uprave.
Dalje navode da Ustavom BiH "nije propisano da imovina pripada BiH, niti da BiH može imati ustavnu nadležnost u vezi sa tim pitanjem".
"Naglašavamo da je članom 12. Ustava BiH propisano da će entiteti izvršiti izmjene svojih ustava kako bi isti bili usklađeni sa ovim ustavom, te je Republika Srpska to i učinila i Ustav Republike Srpske je 2003. godine usaglašen sa Ustavom BiH", navode u saopćenju.
Kako kažu, tako je Amandmanom 32. tačka 6. na član 68. Ustava Republike Srpske propisano da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, a članom 70. stav 1. tačka 2. Ustava je propisano da Narodna skupština Republike Srpske donosi zakone, druge propise i opšte akte.
"Imajući ovo u vidu, Republika Srpska je u periodu od 1995. godine pa do danas zakonski uredila svojinske odnose na svim nepokretnostima na teritoriji Republike Srpske /bivša društvena svojina/ kroz donošenje Zakona o stvarnim pravima i drugih materijalnih propisa koji uređuju oblast nekretnina", rekli su.