Bošnjaci na Zapadnom Balkanu traže snažniju podršku Sarajeva

Centar za geopolitička istraživanja Geopol u Sarajevu je organizovao konferenciju o položaju Bošnjaka na Zapadnom Balkanu i izazovima s kojima se susreće bošnjački narod, uz oštre kritike odnosu vlasti u Bosni i Hercegovini prema njima.

Konferencija "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“ je okupila brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija. Fokus diskusije bio je na savremenim geopolitičkim kretanjima i njihovom uticaju na položaj Bošnjaka u državama Zapadnog Balkana.

Direktor Geopola Admir Lisica kazao je su Bošnjaci politički narod što, kako kaže, smeta svim neprijateljima Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.

“U geopolitičkim odnosima kakvi su danas, dinamični i nepredvidivi, moramo pratiti trendove i shodno tome smo ukazali priliku našim političarima iz regiona, Bošnjacima koji su u parlamentima i skupštinama država Zapadnog Balkana, da podijele s nama kako posmatraju aktuelnu poziciju Bošnjaka na Zapadnom Balkanu, kako gledaju na svoju maticu Bosnu i Hercegovinu te ustvari kakve oni imaju buduće vizije, šta to Bošnjaci trebaju uraditi kako bi ojačali svoju poziciju i suočili se sa izazovima”, kazao je Lisica.

Jedan od panelista na konferenciji bio je zastupnik u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj koji je kazao da Bošnjaci nisu zadovoljni njihovim položajem u Sandžaku i Republici Srbiji jer im nije dopušteno da ostvaruju Ustavom, zakonom i međunarodnim ugovorima garantovana prava.

Škrijelj je upozorio je na nekoliko praktičnih problema s kojima se susreću Bošnjaci u Sandžaku te rekao da oni ne traže ništa više od Ustavom zagarantovanih prava.

"Nekad vi iz Sarajeva morate uzeti u obzir koju težinu ima vaša riječ. Nemojte dozvoliti da vaše izjave ostave posljedice po Bošnjake koji žive pod velikosrpskom vladom. Neće oni ostaviti Bosnu na miru ako neko zaboravi Sandžak i ne priča o njemu. Mi znamo, bez opstanka Bosne nema ni Sandžaka", rekao je Škrijelj.

Kazao je da su Bošnjaci Sandžaka uveliko osjetili posljedice agresije na BiH uz napomenu da je u tom periodu više od 17.500 ljudi bilo privođeno, vođena su dva montirana politička procesa, a preko 70.000 ljudi je protjerano.

“Bez suočavanja Srbije s tim činjenicama nema ni napretka”, rekao je dodavši kako je nezadovoljan odnosom Sarajeva prema Sandžaku.

“To ne smije biti pitanje volje pojedinca nego sistemski izgrađen odnos. Nije mi poznato da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović bio u Sandžaku, niti da ima inicijative prema Beogradu. Ako takav sistem mogu imati Srbija i Hrvatska, zašto to ne može i Bosna i Hercegovina", upitao je Škrijelj.

Dželal Hodžić, predsjednik SDA Sjeverne Makedonije, rekao je da je razgovor o stanju Bošnjaka, kako u BiH, tako i regionu veoma poteban u izazovnim vremenima kada se geopolitička scena mijenja iz dana u dan, uz velike promjene na svjetskoj političkoj sceni.

"Prvi interes Bošnjaka u regiji mora biti Bosna i Hercegovina kao funkcionalna država, integrisana u Evropskoj uniji i NATO”, rekao je.

Prema Hodžićevim riječima, ustavnopravni položaj Bošnjaka je dobar,prepoznati su u Ustavu, imaju redakciju na javnom servisu i nastavu na bosanskom jeziku, a čine oko jedan posto stanovništva što je oko 18 hiljada. Bez obzira na navedeno, suočavaju se s velikim izazovima.

"Izborni model ne predviđa zagarantovana mjesta za manjine. Veliki problem je iseljavanje mladih iz urbanih dijelova Skoplja i okolnih opština. Također, Makedonija je skrenula s evropskog puta, koji je nova vlast zaustavila, i na velika vrata ušla u ono što zovemo 'srpski svet'. Interes Bošnjaka je EU, ali nemamo snagu da presudno utičemo na to", rekao je Hodžić.

Kao treći ključni izazov naveo je nedostatak komunikacije sa Sarajevom.

"Ova politika koja danas dolazi iz BiH pokazuje nedostatak odnosa prema Bošnjacima u regionu. Kada je Šefik Džaferović bio član Predsjedništva, obilazio je sve bošnjačke stranke i razgovarao, a isto je radila i Bisera Turković. Taj odnos danas ne vidimo ni od ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, ni od Denisa Bećirovića", rekao je Hodžić.

Konferenciji su prisustvovali i predstavnici Bošnjaka iz Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković te zastupnica Kenana Strujić-Harbić.

Ona je kazala da je status Bošnjaka u Crnoj Gori bolji u odnosu na prethodne tri decenije “s obzirom da imaju autentičnog predstavnika u Parlamentu Crne Gore sa svojih šest od 81 zastupnika”

“I sami ste svjesni činjenice da smo mi u Vladi i pokrivamo jako odgovorne pozicije u državi Crnoj Gori”, kazala je.

Bošnjačka stranka danas ima ministra vanjskih poslova u Vladi Crne Gore, a očekuju da Crna Gora za godinu dana postane članica EU.

Strujić-Harbić je navela da Bošnjaci u Crnoj Gori s matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou, za razliku od drugih naroda koji sa svojim maticama komuniciraju svakodnevno.

Kritikovala je politički pristup Denisa Bećirovića, kazavši da se o Crnoj Gori oglasio samo kada je 2023. godine dao podršku Mili Đukanoviću.

"Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države - Kosovo i Albaniju, Hrvati imaju 24-satnu komunikaciju s Hrvatskoj. Znam to provjereno. Bošnjaci u Crnoj Gori su prepušteni sami sebi", rekla je Strujić-Harbić.