Južna interkonekcija ubrzala pritisak na zakon o državnoj imovini

Rasprava o Južnoj interkonekciji ponovo je otvorila pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, državni zastupnici ističu da zakon mora biti donesen na nivou Parlamentarne skupštine BiH kako bi se otklonile pravne prepreke za investicije i razvojne projekte.

Šemsudin Mehmedović (Naprijed) izjavio je da je zakon o Južnoj interkonekciji potvrda da je pitanje državne imovine jedno od ključnih pitanja budućnosti i razvoja Bosne i Hercegovine.

„Stoga je toliki otpor od strane antibosanskih snaga da se zakon o državnoj imovini ne usvoji, jer umjesto da nacionalne resurse BiH stavimo u funkciju razvoja države, oni žele zadržati dominaciju nad raspolaganjem resursima naše domovine, a za račun naših susjednih država“, kazao je Mehmedović.

Dodao je da izmjene i dopune zakona o Južnoj interkonekciji, koje predlaže Vlada FBiH, treba ozbiljno razmotriti "jer se u članu 7. kriju velike zamke u raspolaganju i korištenju državne imovine, što treba svakako da bude predmetom upravo državnog zakona po ovom pitanju, jer se u cilju operativnijeg pristupa pogoduje upravo onima koji nemaju baš iskrene namjere prema našoj domovini".

„I visoki predstavnik sada ozbiljno razmišlja o ovom pitanju, jer sve može zaustaviti Ustavni sud BiH ako se precizno ne definišu svi elementi u predmetnom zakonu“, kazao je Mehmedović za Fenu.

Predrag Kojović (Naša stranka) kazao je da mu je drago da se većina političkih aktera slaže da je Parlamentarna skupština BiH nadležna da donese zakon o državnoj imovini.

„Kakav će njegov sadržaj biti, to će biti rezultat političkih razgovora, pregovora itd. Dosta je dominantan princip da sve pripada, u smislu vlasništva, državi BiH u skladu sa odlukom Ustavnog suda. Dakle, imate jedan model. Imate drugi model koji je najčešće prisutan u Evropi, gdje je na neki način, ta imovina podijeljena po različitim principima“, naveo je Kojović.

Po njegovim riječima, postoji jedan prijedlog koji je u Parlamentarnoj skupštini, koji je uputio sadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Kojović kaže da se o njemu nije puno razgovaralo.

„Međutim, sasvim je izvjesno da je Amerika jako zainteresovana da riješi ovo pitanje. Zemlje Kvinte su se uključile, one bi željele da u ovoj godini riješe to pitanje, jer i Federacija BiH i Republika Srpska i država Bosna i Hercegovina gubi jako puno novca od investitora koji jednostavno ne mogu da krenu u projekte, imajući u vidu tu pravnu nesigurnost koja trenutno postoji u vezi državne imovine“, naveo je Kojović.

Safet Kešo (SDA) je izjavio da je stav SDA poznat, da se pitanje državne imovine može riješiti samo na adresi Parlamentarne skupštine BiH zakonom koji bi morao biti usvojen u oba doma.

„SDA je ranije navela da je, prema Ustavu BiH, vlasnik državne imovine država i kao takva se mora upisati u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.

Pitanje upravljanja, korištenja i raspolaganja državnom imovinom može se urediti samo zakonom koji treba donijeti Parlamentarna skupština BiH. Navedeni zakon mora biti u skladu s Ustavom BiH i odlukama Ustavnog suda BiH na temu državne imovine“, stav je SDA.

Kešo kaže da je Ustavni sud ranije donio neke odluke koje se tiču državne imovine i jasno presudio da je ona vlasništvo države.

„Poznato je, također, da je zakon o zabrani raspolaganja još od 2005. godine poslužio u dobroj mjeri zaštiti interesa države u smislu zaštite državne imovine. Sretna je okolnost da je u tom zakonu predviđena mogućnost izuzeća od zabrane raspolaganja imovinom, da treba proglasiti da je neki projekt od javnog interesa za državu ili neki nivo vlasti i da se onda može napraviti to izuzeće“, kazao je Kešo za Fenu.

Dodao je da je dobar primjer prodaja zemljišta za izgradnju ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Jasmin Imamović (SDP BiH) izjavio je kako je nesporno da treba donijeti zakon o državnoj imovini, da je državna imovina imovina države i da to treba imati u vidu kao i odluke Ustavnog suda donesene na tu temu.

„Imovinsko-pravni odnosi su podloga, osnov za razvoj i lokalnih zajednica i države kao cjeline, i njenih entiteta, kantona, njenih gradova. Prema tome, sigurno je da treba donijeti zakon o državnoj imovini i pri tome treba imati u vidu sve infrastrukturne i druge projekte, jer bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa ne možete napraviti ni kuću, a kamoli neki veliki infrastrukturni projekt“, kazao je Imamović.

Istaknuo je da, pri tome, taj budući zakon o državnoj imovini mora imati u vidu odluke Ustavnog suda BiH i imati u vidu da je država titular prava vlasništva nad državnom imovinom.

„Da je država vlasnik državne imovine, samo ime kaže, a onda tražiti načine dalje kako donijeti zakon, a da on ne ometa ekonomski razvoj. Dok se taj zakon ne donese, mi imamo mapu puta na primjeru gradnje Američke ambasade“, naveo je Imamović.

Nihad Omerović (NiP) izjavio je da ga, kada je riječ o tematici državne imovine, raduje što je projekt Južne interkonekcije inicirao potrebu donošenja zakona o državnoj imovini.

„Svjedoci smo da, ne samo kada je riječ o Južnoj interkonekciji, nego niz drugih jako bitnih životnih infrastrukturnih projekata, razvojnih projekata na području čitave BiH, ne može biti realizirano imajući u vidu odluku visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Stvari koje su nesporne, koje su nedvojbene, su sljedeće - država Bosna i Hercegovina, odnosno Parlamentarna skupština BiH, mora biti i jeste jedini titular koji ima zakonito pravo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom“, kazao je Omerović.

Dodao je da državna imovina ne treba biti "zarobljena" na način na koji je to sada, "da ni na koji način zbog navedene zabrane, odnosno odluke visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, da ni jedan organizacioni nivo unutar BiH ne može realizirati niti jedan infrastrukturni, niti razvojni projekt".

Navodi da će se kroz Južnu interkonekciju riješiti, ne samo energetska neovisnost, nego će se i trasirati put za rješavanje ostalih bitnih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

„Kroz Parlamentarnu skupštinu BiH će donošenjem lex specialis zakona prvenstveno za Južnu interkonekciju, a potom zakona lex generalis o državnoj imovini, biti definirano kako i na koji način će državna imovina sa jedne strane biti zaštićena, a sa druge strane će biti omogućeno nižim organizacionim jedinicama da se državna imovina na lokacijama i pozicijama, kako je to definirano prostornim i razvojnim planovima, može dati na korištenje, odnosno za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata. A nikako i pod uslovom nikako, da entiteti, odnosno kantoni i niže organizacione jedinice unutar BiH mogu raspolagati ili otuđivati državnu imovinu“, zaključio je Omerović za Fenu.