Ustavni sud može smijeniti sudiju Vukoju: Narušio je ugled institucije

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Marin Vukoja prošle je sedmice bio na koncertu Marka Perkovića Thompsona u svom rodnom gradu Širokom Brijegu. Na koncertu se, osim kontroverznih pjesama, moglo čuti i masovno veličanje ustaškog režima, uz ustaške simbole i nacističke gestikulacije publike.

Među njima se nalazio i sudija Ustavnog suda BiH, a javnost je o tome upoznata kada je tim Marka Perkovića Thompsona objavio fotografije sa koncerta.

Vukoja je morao biti upoznat s činjenicom da njegovo prisustvo na ovakvom skupu narušava njegov vlastiti, ali i ugled Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Iz ovog suda do objave teksta nisu odgovorili na upit portala !Odgovor o tome da li će biti pokrenuta Vukojina smjena.

O razrješenju odlučuje sam Ustavni sud BiH, odnosno ostale sudije tog suda, a ne Parlament FBiH koji ga je imenovao ili izvršna vlast.

Prema Ustavu BiH i Pravilima Ustavnog suda, Ustavni sud BiH, odnosno njegov predsjednik, može samostalno pokrenuti postupak razrješenja sudije Ustavnog suda u slučaju narušavanja ugleda institucije.

U članu VI/1.b) Ustava BiH navodi se da će sudije biti “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”, a u članu VI/1.c) da sudija može biti s razlogom “razriješen na osnovu konsenzusa ostalih sudija”.

Pravila Ustavnog suda u tom smislu daju više detalja. U članu 91 Pravila Ustavnog suda navodi se da je sudija dužan funkciju sudije vršiti savjesno te je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Ustavnog suda i ugled i dostojanstvo sudije.

"Ustavni sud utvrđuje postojanje razloga iz stava (1) ovog člana, razrješava sudiju na osnovu konsenzusa ostalih sudija i o tome obavještava organ koji je izabrao tog sudiju", navodi se u članu 98. stav 2 Pravila Ustavnog suda BiH.

Od osnivanja Ustavnog suda BiH, sudija ovog suda već je jednom razriješen zbog narušavanja ugleda institucije. U maju 2010. Krstan Simić razriješen je jer je objavljena komunikacija između njega i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u kojem je stajalo da njemu “uvijek stoji na raspolaganju” i nudi mu “svoje iskustvo i mogućnosti".

On je, po zaključku Suda, davao i savjete funkcionerima izvršne vlasti u Republici Srpskoj.

Na dešavanja tokom koncerta reagovala je i Galit Peleg, nerezidentna ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu, koja je osudila događaje u Širokom Brijegu.

Hiljade prisutnih na koncertu uzvikivale su poklič „Za dom spremni“. U objavi na društvenoj mreži X, Peleg je opisala prizore iz dvorane kao šokantne, podsjećajući da su tokom oba koncerta, održana 13. i 14. februara, zabilježene scene podizanja desne ruke i izvođenje pjesme „Bojne Čavoglave“, koju je publika pratila sporni poklič.

"Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti", navela je Peleg.

Ona je pozvala vlasti u Bosni i Hercegovini da odlučno reaguju na ovakve pojave, poduzmu konkretne mjere i sankcionišu odgovorne.

Na sjednici Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH 29. maja 2024. godine za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je Marin Vukoja sa 51 glasom za, dok je 39 zastupnika bilo protiv. Za njega su tada glasali zastupnici Trojke (SDP, Naša stranka i NiP) i HDZ-a zajedno s partnerima iz manjih stranaka.

Imenovanju Vukoje prethodila je odluka Komisije za izbor i imenovanja da on bude jedini kandidat, čemu se opozicija snažno protivila, tvrdeći da je politički povezan s HDZ-om i da nema dovoljno pravosudnog iskustva. Protiv izbora javno je istupio i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je upozorio na političke dogovore pri izboru sudija. On je tada pozvao zastupnike SDP-a da ne glasaju za izbore Vukoje, oni su se na to oglušili. Jedini koji je poslušao Bećirovića je Damir Mašić, šef kluba SDP-a.

S druge strane, pojedini predstavnici vladajuće koalicije, među kojima su Elmedin Konaković i Nermin Nikšić, smatrali su da imenovanje nije sporno, ističući da je Ustavni sud političko-pravna institucija te da političko iskustvo kandidata nije prepreka, uprkos navodima o ranijoj političkoj saradnji s Draganom Čovićem.

Kako je navedeno u službenoj biografiji na stranici Ustavnog suda BiH, on je rođen 1973. godine u Širokom Brijegu. Diplomirao je 1998. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Stručni upravni ispit za rad u tijelima državne službe položio je 2000. godine, pravosudni ispit 2007, a advokatski ispit 2010. godine.

Od 1998. do 2003. godine radio je u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona, prvo kao stručni saradnik, a zatim kao načelnik Odjeljenja za propise i pružanje pravne pomoći. Od 2003. do 2007. godine bio je sekretar Vlade ZHK, a od 2007. do 2015. godine sekretar Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Od 2015. do 2024. godine bio je sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Bio je sudija porotnik Kantonalnog suda ZHK i sudija porotnik Općinskog suda u Širokom Brijegu. Bio je član Općinske izborne komisije u Širokom Brijegu, član Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita u ZHK – ispitivač iz predmeta Osnovi ustavnog uređenja, te član Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita iz predmeta Osnovi ustavnog sistema Bosne i Hercegovine, koju je imenovalo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Ekspert je na Listi eksperata Agencije za državnu službu. Upisao je postdiplomski doktorski studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Na dužnost sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stupio je u maju 2024. godine.