Tragom zaboravljenog susreta Željke Cvijanović: Ko je Sebastian Gorka

Neuobičajen sastanak operativca i državnog vrha. (Foto: Predsjedništvo)

Fuad Đidić

22.04.2026. 10:43

Izborni poraz Viktora Orbana vratio nas je na ponovno čitanje jedne važne vijesti koja nam je možda promakla kada je Željka Cvijanović 6. februara 2026. boravila u posjeti SAD-u.

Na stranici Predsjedništva BiH objavljena je vijest sa slikom: Cvijanović se u Washingtonu, između ostalih, susrela sa dr. Sebastianom Gorkom, Trumpovim direktorom za kontraterorizam u Bijeloj kući.

Gorka nije posebno poznat našoj javnosti i nema dokaza da je ikada boravio ili davao izjave o Bosni i Hercegovini, iako je tokom ratnih godina živio i radio u Budimpešti.

Iz krugova Mikloša Horthyja

Porijeklom je Mađar, rođen 1970. godine u Britaniji u porodici Petra Gorke, nekadašnjeg pripadnika nacističkog pokreta, uvjerenog antisemita i lojaliste Mikloša Horthyja (vladao Mađarskom od 1922. do 1944.). Petar Gorka je do smrti ostao član elitne Lige „Vitezi Rend“, alijanse oko koje se okupljaju mađarski simpatizeri naci-veterana.

Kontroverzni Sebastian Gorka jedan je od Trumpu najodanijih ljudi i u javnosti prepoznatljiv po tome što izražava naglašeno divljenje svakom potezu ili izjavi velikog Bossa.

U prvom Trumpovom mandatu 2017. godine nije imao puno sreće jer je dužnost izgubio samo poslije sedam mjeseci službe zbog prenaglašene afilijacije prema zabranjenoj organizaciji „Vitezi Rend“.

Međutim, u drugom mandatu Gorka je imao bolju sreću i 2024. je postavljen na važno mjesto, drugog Trumpovog kontraobavještajca, a vlastiti napredak i karijeru u Americi od 2018. izgradio je na tvrdokornom pristupu islamskom ekstremizmu i ukazivanjem na postojanje „islamofašizama“, nadmašivši u tome i samog Trumpa.

I pored činjenice da se ovih dana razmatra njegovo napredovanje kako bi došao na mjesto vodećeg kontraobavještajca Bijele kuće, umjesto Joea Kenta – koji je prošlog mjeseca odstupio u znak protesta zbog sukoba s Iranom – Gorka nije otkrio pravu istinu o vlastitim, formalnim vezama sa pronacističkim redom „Vitezi Rend“ sa sjedištem u Mađarskoj.

Šta su mogli pričati Cvijanović i Gorka

Organizaciju „Vitezi Rend“ američki State Department označava kao mađarsku grupu koja je tokom Drugog svjetskog rata bila "pod vodstvom nacističke vlade Njemačke" te se upravo zbog toga nalazi na spisku zabranjenih. Međutim, kao jedan od lidera MAGA pokreta, Gorka je u ovom Trumpovom mandatu ojačao povjerenje Bijele kuće i zbog još jednog bitnog razloga: Gorka je 1998. godine postao bliski Orbanov savjetnik poslije službe na poslovima vojne sigurnosti u ministarstvu odbrane Mađarske od 1992. do 1998.

Gorkino imenovanje 2024. godine izazvalo je buru negodovanja u SAD.

Alex Floyd, glasnogovornik „Demokratskog nacionalnog odbora“, nazvao je Gorku "krajnje desničarskim ekstremistom koji je jednako opasan koliko i nekvalificiran za vođenje američke strategije borbe protiv terorizma".

Šta je onda Željka Cvijanović mogla tražiti u spomenutom razgovoru sa takvim Sebastian Gorkom.

Foto: Gage Skidmore / Wikimedia

Gorka se u vrijeme tog susreta nalazio u špici američke javnosti. Na jednoj strani, on je bio aktivni i javni pobornik nastojanja Trumpove administracije da ljevičarske grupe i organizacije u Americi i Evropi proglasi terorističkim. Međutim, na drugoj strani, Gorka je već tada nizom tajnih planova bio duboko uključen u pripremu novog izraelsko-američkog napada na Iran i eliminacije njegovih najviših zvaničnika.

Sadržaj njihovog razgovora, nažalost, nije nigdje objelodanjen.

Cvijanović je taj razgovor u kratkim crtama opisala prilično uopšteno „razgovarali smo o ključnim pitanjima sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ dok je Gorka na svom X nalogu izrazio samo zahvalnost za ovu posjetu.

Za Cvijanović je stručnjak koji „priznaje realnost na terenu“

Međutim, jedna činjenica iz ovog susreta ostavlja nas bez riječi. Ne postoje tragovi da je bilo koji politički lider ili zvaničnik nekada ranije posjetio ovog Trumpovog visokog kontraobavještajca koji se predominantno bavi operativnim pitanjima sigurnosti a ne raspravama o političkim ili strateškim planovima drugih stranih lidera ili zemalja.

To je potvrdio sam Gorka dana 16. aprila 2026. kada je u intervjuu u Savjetu za vanjske odnose rekao: „Kada dođeš na mjesto sa dužnosti da se baviš kontra-terorizmom šta tada radiš: izađeš izvan ureda i susrećeš ljude iz obavještajne zajednice i sakupljaš obavještajne podatke... gdje god takneš čak, nanometrom, ispod pronađeš da iza svih prijetnji stoji Iran...“

Ako bi nam bilo dopušteno da pogađamo što je mogla biti naredna „vruća tema“ razgovora sa Gorkom, vjerovatno da Cvijanovićka nije propustila iskazati zahvalnost ovom ključnom Orbanovom čovjeku u Trumpovoj administraciji za čin skidanja sankcija njenom šefu Miloradu Dodiku i članovima njegove uže i šire porodice.

A možda je, pak, Cvijanovićka, kao kadar SNSD-a, Sebastianu Gorki, pasioniranom „lovcu“ na ljevičare, također, ponudila spisak u srpskoj, ali i bosanskohercegovačkoj politici ili je, pak, kao što je to znao činiti i njen partijski šef kada je boravio u Jerusalemu, u okviru „sigurnosnih izazova“, i ona govorila o „ugrožavanju hrišćana od strane muslimana u Bosni“, njihovom „antisemitizmu“...ili, „povezanosti sa iranskim mulama...“

No, što je potpuno izvjesno jeste činjenica kako Cvijanovićka, presretna sa ovim razgovorom, nije mogla sakriti svoje oduševljenje susretom kada je Gorku pohvalila kao „stručnjaka“ koji priznaje „realnost na terenu“.

Američka desnica nije sretna s Gorkom

Međutim, koliko je Cvijanovićka izvan tokova stvarnog protokola ili kontra stvarnog američkog političkog života, pokazuje upravo ova izjava koju su napisali u jevrejsko-američkom magazinu Forward: „Gorkinu doktorsku disertaciju analizirali su razni akademici koji tvrde da nije stručnjak u svom području, da nikada nije živio u zemlji s muslimanskom većinom, da ne govori arapski i da je izbjegavao objavljivanje bilo kakvog ozbiljnog, recenziranog akademskog istraživanja“.

Povrh svega toga, Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, John Bolton, za Gorku je izjavio: „To je bilo najgore imenovanje u administraciji Bijele kuće u novijoj američkoj povijesti“.

Charles P. Pierce, kolumnist u magazinu Esquire, otišao je još dalje: „Od onoga što se čini beskrajnom paradom luđaka, idiota, furija, fanatika, luđaka i općih glupana koji prate Trumpa, otkad se spustio niz pokretne stepenice Trump Tornja 2015. godine i poslao američku ideju samouprave na ekspresnim pokretnim stepenicama u pakao, niko nije bio smješniji od 'doktora' Sebastiana Gorke...“

Gorka je rijetko odgovarao na optužbe za diletantizam, a kada se morao braniti isticao je kako je njegov glavni zadatak da „radi iza zatvorenih vrata“ i daleko od „očiju javnosti“.

Dodik, Orban (Foto: X)

Gorka, Orban i SNSD

Ova izjava dodatno potvrđuje koliko je posjeta Željke Cvijanović, koju je pratila brojna delegacije iz Republike Srpske, neobična, zagonetna i pokrivena velom tajnosti.

Očigledno ova posjeta Željke Cvijanović kontroverznom Sebastian Gorki otvara mnoga pitanja i navodi nas na nekoliko zaključaka o porukama koje neizbježno slijede iz jednog ovakvog susreta.

Posve je sigurno kako ova posjeta i razgovor sa službenikom koji se eminentno ne bavi pitanjima politike već se bavi pitanjima obavještajne zajednice ukazuje na prisutnost duboko skrivenog sloja tajnosti i netransparentnosti u službenoj politici Željke Cvijanović, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što opet, snažno dovodi u pitanje kredibilnost svakog od njenih političkih nastupa kako u domaćoj tako i internacionalnoj diplomatskoj areni.

Željka Cvijanović sa dojmom politički borbene osobe ovim je susretom diskvalificirala sebe kao autentičnog političara i svela se zapravo, na pukog i borbenog političkog denuncijanta, što je pravi diplomatski ali i strateški politički poraz i za nju ali i za njenu stranku na internacionalnoj sceni.

No, ako ništa, Željka Cvijanović je ovim susretom ukazala na jednu drugu važnu stvar. Nezamislivo je koliko je bila bitna i značajna uloga Orbana u otvaranju diplomatskih kanala za rukovodstvo Republike Srpske kako unutar američke, tako i unutra evropske ultra-desnice.

Ovo naknadno čitanje jedne zaboravljene vijesti još jedanput potvrđuje veličinu gubitka posebno za političku elitu SNSD-a nastalog silaskom Orbana sa trona u Budimpešti.

Na drugoj strani, upravo ovih dana kada je Trump objavio “brisanje jedne civilizacije”, Sebastian Gorka je, prema izjavama nekih američkih profesora, jedno od najsnažnijih obilježja postojanja fašizma u Trumpovoj administraciji.

Ovaj razgovor Željke Cvijanović o kojem ne znamo detalje, potvrđuje ono što smo znali mnogo ranije – da u politici koju vodi SNSD protiv Bosne i Hercegovine više ne postoji istina i činjenice.

Postoji samo politika kao fabrikovanje činjenica i proizvodnja novih mitova, a sagovornicima poput kontroverznog Gorke serviraju se, mimo Državne agencije za sigurnost ili Obavještajno-sigurnosne agencije, recimo, takve političke interpretacije “sigurnosnih izazova” koje služe jedino interesima i političkim potrebama samo jedne partije ili jedne političke elite a nikako interesima Bosne i Hercegovine pod čijim imenom je Cvijanović i boravila u SAD-u 6. februara 2026.

O autoru

Fuad Đidić, raniji diplomat, publicista i autor, član „Kruga 99“. Autor više recenzija, knjiga i radova i komentara za štampu u Kanadi i Australiji. Uspješno realizirao projekat izgradnje ambasade BiH u Canberri, Australija ( 2001). Član paneuropskog pokreta „Diem25“

Više od istog autora
Tragom zaboravljenog susreta Željke Cvijanović: Ko je Sebastian Gorka | Odgovor.ba