Entitetski veto na odluke Predsjedništva: Alat koji SNSD sve češće koristi

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u utorak je dvotrećinskom većinom potvrdila izjavu članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović da je odluka Predsjedništva o imenovanju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH štetna po vitalne interese RS-a.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović najavio je apelaciju Ustavnom sudu BiH na ovu odluku jer, kako tvrdi, NSRS nije imala pravo da odlučuje o vetu Cvijanović.

Prema dosadašnjoj praksi, od uspostavljanja institucija BiH nakon Dejtona, Narodna skupština RS odlučivala je najmanje 14 puta o pokretanju entitetskog veta na odluke Predsjedništva BiH. U svim slučajevima veto je pokrenuo član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, a NSRS je odlučivala da li će ga potvrditi dvotrećinskom većinom, kako predviđa član V/2(d) Ustava BiH.

Do Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH, ovaj mehanizam nije često korišten.

U martu 2008. tadašnji član Predsjedništva Nebojša Radmanović uložio je veto na zaključak Predsjedništva BiH da Ministarstvo pravde BiH i Arhiv BiH pripreme pravni i stručni projekt za prihvat arhivske građe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

NSRS je na posebnoj sjednici dvotrećinskom većinom podržala veto, čime su osporene odluke Predsjedništva BiH o premještanju arhive na teritorij Federacije BiH.

Bivši član Predsjedništva Mladen Ivanić ovaj mehanizam iskoristio je u julu 2015. godine kada je pokrenuo pitanje vitalnog interesa RS-a nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo izjavu povodom prijedloga britanske rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a o Srebrenici.

Ivanić je smatrao da izjava zadire u interese RS-a jer, prema njegovom obrazloženju, nije postojala saglasnost sva tri člana Predsjedništva o formulacijama vezanim za Srebrenicu. NSRS je o tome odlučivala na posebnoj sjednici i podržala Ivanićev veto, čime je odluka Predsjedništva BiH proglašena destruktivnom po vitalni interes RS-a.

U 2019. i 2020. godini održane su četiri posebne sjednice NSRS-a na kojima se odlučivalo o izjavi Milorada Dodika da su odluke Predsjedništva BiH štetne po vitalni interes entiteta. Na njima je dobio podršku.

U julu 2019. NSRS je potvrdio je po vitalne interese entiteta štetan Zaključak o prihvatanju Zvaničnog stava BiH u vezi s nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac, u februaru 2020. da je štetan Zaključak o utvrđivanju zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini, a u julu 2020. da su štetne tri odluke Predsjedništva, između ostalog i odluka o odobravanju zaključivanja Ugovora o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021.

U septembru 2020. prihvaćeno je da je po entitetski interes štetna odluka o odobravanju zaključivanja Memoranduma o razumijevanju između Centralne izborne komisije BiH i Međunarodne fondacije za izborne sisteme.

U 2021. godini nije potvrđeno da je po interes RS štetno deset odluka i zaključaka Predsjedništva BiH, među kojima otvaranje ureda Ambasade Rusije u Banjoj Luci, otvaranje Ambasade Azerbejdžana i davanje agremana ambasadoru Dominikanske Republike.

Dodik je u septembru 2022. pokrenuo zaštitu vitalnog interesa u vezi s agremanom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu, ali za to nije dobio podršku u NSRS-u.

Aktuelna članica Predsjedništva Željka Cvijanović i ranije je nekoliko puta uložila veto. U oktobru 2023. Cvijanović je dobila podršku Skupštine za veto koji je uložila na zaključak koji govori o "napadu organa RS na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma".

Predsjedništvo je donijelo zaključak nakon što je NSRS usvojila zakone o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Ranije su usvojeni i Zakoni koji zadiru u državnu imovinu, poput Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Zakona o vodama i slično.

Kasnije je sve navedene zakone poništio visoki predstavnik u BiH, a Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Zbog ovih odluka uslijedila je politička kriza jer je Dodik nakon odluke visokog predstavnika potpisao ukaze kojim su zakoni stupili na snagu. Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina.

Nakon presude je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.

Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te tadašnjeg premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića.

Potom je Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak u kojem se, između ostalog, poziva EUFOR da asistira policijskim i sigurnosnim agencijama u provođenju odluka pravosudnih organa u predmetu protiv Dodika i ostalih, na šta je Željka Cvijanović uložila veto.

U maju prošle godine sa 64 glasa, zastupnici u NSRS su potvrdili veto Cvijanović na Zaključak Predsjedništva BiH.

Ovaj predmet protiv Dodika, Viškovića i Stevandića rezultirao je obustavom istrage.