Struka jedno, ministar drugo: Neradna nedjelja ostaje!

Od sredine novembra prošle godine trgovinama u Federaciji Bosne i Hercegovine zabranjen je rad nedjeljom – mjera koju vlast brani, a opozicija kudi. I dok jedni i drugi javnosti nude opravdanja za svoje tvrdnje, jedna činjenica je nepobitna – u ovoj godini došlo je do pada broja zaposlenih u sektoru trgovine.

Od februara 2025. u trgovinama je zaposleno manje ljudi u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Štaviše, razlika u broju zaposlenih po mjesecima ove godine u odnosu na iste mjesece prošle godine se uvećava.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević kazao je za portal !Odgovor da se ove promjene na tržištu rada ne mogu povezati sa odlukom o neradnoj nedjelji. Ekonomski analitičar Igor Gavran drugačijeg je mišljenja. Kaže da neradna nedjelja nije jedini uzrok, ali da je zasigurno doprinijela ovakvim kretanjima.

Ministar navodi da nije došlo do drastičnog pada prometa, niti do masovnog otpuštanja radnika u trgovini.

„Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH, u sektoru maloprodaje (G47), u oktobru je u odnosu na septembar ostvareni fiskalizovani promet u maloprodaji bio veći za 72.155.479,92 KM ili 5,4 posto. U odnosu na oktobar prošle godine promet je veći za više od 7 posto“, kaže ministar za !Odgovor.

Ističe da se promjene u broju zaposlenih ne mogu jednostrano i isključivo dovesti u vezu s primjenom instituta neradne nedjelje.

„Promjene u broju zaposlenih rezultat su šireg skupa ekonomskih i tržišnih faktora, uključujući sezonske oscilacije, konsolidaciju maloprodajnih lanaca, automatizaciju poslovanja, povećanje online prodaje i kretanja na tržištu rada u cjelini“, pojašnjava Hasičević.

Četiri su, po ministru ključna argumenta. Pozivajući se na podatke federalne Porezne uprave, kaže da se „smanjenje zaposlenosti u septembru u odnosu na novembar prethodne godine dijelom može objasniti sezonskim faktorima, jer je novembar tradicionalno period pojačanih priprema za zimsku i prazničnu sezonu“.

„Također, inflatorni pritisci i rast troškova poslovanja u 2025. godini uticali su na racionalizaciju broja zaposlenih u pojedinim malim i srednjim preduzećima“, kazao je Hasičević.

Nadalje, u posljednjih godinu dana primjetan je porast digitalne i online trgovine.

„To je dovelo do preraspodjele radne snage unutar sektora, sa tradicionalne maloprodaje na e-trgovinu, logistiku i dostavu. Ove promjene nisu posljedica zabrane rada nedjeljom, već transformacije tržišta i poslovnih modela“, kazao je ministar.

Četvrti argument je da se tržište rada treba kontekstualno sagledati.

„Kada se posmatraju ukupni trendovi zaposlenosti u Federaciji BiH, trgovina i dalje ostaje jedan od najvećih poslodavaca, sa više od 80 hiljada zaposlenih. Promjene od 2–3 posto su uobičajene u dinamičnim sektorima i ne predstavljaju sistemsku ugroženost“, objašnjava ministar Hasičević.

On poručuje da Federalno ministarstvo trgovine kontinuirano „prati pokazatelje o zaposlenosti, prometima i potrošnji te je spremno, u saradnji sa socijalnim partnerima, da kroz eventualne izmjene zakona dodatno uravnoteži tržišne i socijalne interese, ali bez odstupanja od principa dostojanstvenog rada i jednakih uslova za sve trgovce“.

Također ističe da na kretanje broja zaposlenih u sektoru trgovine utječu i drugi faktori.

„Jedan dio radnika od ovog navedenog broja je penzionisan, jedan dio je moguće promijenio djelatnost, a ne treba ni izuzeti činjenicu da i mi kao i sve zemlje u okruženju imamo fluktuaciju radne snage, da je jedan broj radnika u ljetnim mjesecima išao na rad u druge zemlje, ali i da bh. stanovništvo, a naročito mladi, radno sposobni svakodnevno odlaze u zemlje EU gdje mogu zaraditi više“, obrazlaže ministar.

S druge strane, tvrdi Hasičević, velika je potražnja za radnicima u trgovini i poslodavci svakodnevno raspisuju oglase u kojima traže radnike.

„Također podsjećam da je u 2023. i 2024. godini došlo do porasta broja zaposlenih jer se otvorilo i nekoliko većih trgovinskih centara. Za ovu i narednu godinu samo Lidl je najavio da će zaposliti više od 2.000 ljudi, jer bez toga ne mogu otvarati trgovinske objekte koji se još grade. Također, naš najveći domaći trgovinski lanac Bingo kontinuirano se širi i primjera radi samo u Gračanici traži 350 radnika za novi megamarket koji gradi“, kazao je ministar.

On ponovno ističe da neradna nedjelja nikako ne može biti razlog, a niti opravdanje za promjenu broja zaposlenih u ovoj djelatnosti.

„Institut neradne nedjelje nije imao destabilizirajući efekat na sektor trgovine. Naprotiv, on je doprinio uređenju tržišta rada, zaštiti radničkih prava i unapređenju socijalnog dijaloga. Zadovoljstvo radnika u trgovini, što su konačno i oni u mogućnosti da nedjeljom i praznicima provedu dan sa svojom djecom, porodicom i prijateljima je nemjerljivo“, ocjenjuje Hasičević.

Svakodnevno dobijaju, navodi, poruke od njih uz riječi hvale i nadu da politički pritisci kojima smo izloženi neće uticati na neradnu nedjelju.

„Ja zasigurno mogu poručiti – neradna nedjelja ostaje! Ministarstvo trgovine ostaje posvećeno praćenju tržišta, podršci poslovnim subjektima i zaštiti radnika, u skladu s evropskim standardima i principima održivog razvoja trgovine u Federaciji BiH“, poručuje.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, s druge strane, mišljenja je da je neradna nedjelja doprinijela padu broja zaposlenih.

„Iako je paralelno padu zaposlenosti doprinijela i promjena minimalne plaće, odnosno povećanje cijene rada, zabrana rada trgovina je bio katastrofalan potez s višestrukim negativnim efektima na Federaciju BiH i jako pozitivnim efektima na Republiku Srpsku“, pojašnjava analitičar.

Kao da je tu mjeru nametnuo SNSD, dodaje, a ne vladajuća koalicija u FBiH.

„I oni zaposleni u sektoru trgovine koji nisu izgubili radna mjesta imaju manje plaće nego bi ih imali da je umjesto ovog suludog poteza njihovim poslodavcima nametnuta obaveza dosljedne primjene zakonskih propisa i isplata dvostrukih dnevnica za rad nedjeljom i praznicima“, kazao je Gavran za portal !Odgovor.

On također ističe da ne treba zaboraviti šire negativne efekte na turizam i javne prihode, pad prihoda malih trgovina, pa i opću percepciju našeg tržišta i sistema kao nazadnog i iracionalnog i kvalitet života šire zajednice.