Neradna nedjelja: Hasičević na primjeru Orašja dokazao da nije u pravu

Orašje, jedina općina u Federaciji u kojoj trgovine nedjeljom rade, iako ih je još mnogo tražilo izuzeće, postala je novi dokaz ministra trgovine Amira Hasičevića (Naša stranka). Ali dokaz koji ministar iznosi da bi nas uvjerio da neradna nedjelja nije narušila promet u trgovinama, u konačnici govori suprotno.

Hasičević je izjavio da ta općina "ne ostvaruje veći rast prometa od prosjeka Federacije, već naprotiv bilježi niže stope rasta". Po ministru, da je rad nedjeljom ključni faktor, "očekivalo bi se da ova općina ostvaruje znatno iznadprosječne stope rasta".

Očekivalo bi se, samo ako se ne razumije šta se uspoređuje.

Orašje radi nedjeljom i 2024, i 2025. i 2026. Ostatak Federacije je u međuvremenu prošao kroz zabranu, pad prometa 2025. i oporavak 2026.

Tako Hasičević uspoređuje ovogodišnje stope rasta i za općine u kojima je uvedena neradna nedjelja i onu u kojoj se ništa nije desilo. Dakle, uspoređuje općinu koja nije imala pad s prosjekom koji se iz pada tek izvlači.

Pravi test nije 2026. godina, nego 2025, godina u kojoj je zabrana uvedena. I tu ministrovi vlastiti podaci, fiskalne tabele Porezne uprave koje je sam objavio, pokazuju suprotno od njegovog zaključka.

U prvoj polovini 2025, prvoj neradnoj godini, promet u posmatranim općinama porastao je sa 1,63 na 1,67 milijardi KM, svega 2,8 posto nominalno. Uz inflaciju od oko tri posto u tom periodu, to je realna stagnacija, u dijelu općina i pad: Tuzla je porasla 2 posto, Banovići 1,9. Orašje, jedino s radnom nedjeljom, poraslo je 3,8 posto, što je više od prosjeka i realno iznad nule.

Onda je došla 2026: prosjek posmatranih općina skočio je 10 posto, Orašje 7. Ministar je uzeo samo ovu drugu brojku i proglasio je dokazom. Ali kada se pogledaju obje godine zajedno, slika je jasna: općine sa zabranom prošle su kroz slovo V, pad pa oporavak, dok je Orašje išlo ravnom, stabilnom putanjom. Nakon dvije godine, obje putanje završavaju na gotovo istom mjestu: posmatrane općine na +13, Orašje na +11 posto. Razlika je u tome što građani Orašja nisu prošli kroz godinu potisnute potrošnje.

Ministar u istom istupu obara i tezu koju niko nije iznio, da je radna nedjelja u Orašju trebala proizvesti "ekonomski boom" i "spektakularan efekt". Poenta Orašja nikada nije bila da radna nedjelja donosi enorman rast.

Poenta je da je to općina čija ekonomija ovisi o građanima Hrvatske koji nedjeljom dolaze kupovati, jer je jeftinije i jer je svaka nedjelja radna, za razliku od susjedne zemlje. Orašje dakle nije ni trebalo naročito rasti, trebalo je samo da ne propadne.

Ministrove tabele to potvrđuju bolje nego ijedan argument njegovih kritičara.