Čavalić: Vlada i Ministarstvo trgovine shvatili da je neradna nedjelja greška

Od februara 2025. u trgovinama je zaposleno manje ljudi u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Nekoliko mjeseci ranije na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine zabranjen je rad nedjeljom. Koliko su ove promjene mogle utjecati na tržište rada pitali smo ekonomskog analitičara i federalnog zastupnika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) Admira Čavalića.

Čavalić kaže da su na pad broja zaposlenih evidentno utjecale zabrana rada nedjeljom i niz nekih drugih ekonomskih odluka Vlade Federacije BiH.

„Imamo podatke Federalnog zavoda, imamo i podatke Porezne uprave FBiH. Dobio sam ih prije nekoliko mjeseci preko Ministarstva finansija, gdje je ministar Kraljević [Toni Kraljević, op. a.] potvrdio da je došlo do značajnog pada broja zaposlenih u oblasti trgovine. Možemo te sve podatke koristiti na različite načine da pokažemo da postoji stvarno problem“, započeo je Čavalić.

Prva stvar, koju ističe, jeste komparacija trendova sa RS-om i Distriktom Brčko.

„Evidentno je da je u RS-u, mislim da je period do kraja marta/aprila, došlo do rasta zaposlenih, u Distriktu Brčko do rasta, a u FBiH do pada. A ipak je riječ o jedinstvenom prostoru. Bitno je napraviti tu komparaciju, da se ne bi moglo reći to su neki opšti trendovi i slično“, ukazuje.

Druga komparacija je, dodaje, komparacija po godinama.

„Vidimo 2023, 2024, pa vjerovatno i 2022… izuzev 2020. kada je bio lockdown, vidimo da imamo pozitivne trendove rasta po mjesecima. Kako mjeseci idu sve se više akumulira broj zaposlenih u trgovini. Jedino u 2025. imamo pad. Kada uzmete jedan plus jedan to je dva“, analizira.

Pitanje je, govori, šta se desilo.

„Jedino što imamo kada je u pitanju trgovina jeste ova katastrofalna odluka, tektonska, koja je preko noći zatvorila sve osim Orašja. Naravno, i RS i Distrikt Brčko bez problema funkcionišu“, pojašnjava.

Mišljenja je da su svi shvatili, uključujući i Vladu FBiH i Ministarstvo trgovine, da se napravila greška.

„Kako to znam? Pa evo uzmite samo ovaj zakon, a i neke druge. Oni se analiziraju, prate, spominju se neke alternative, 16+2, pa poljski neki model, pa onda se spominje da se omogući vlasnicima i familiji. Zašto bi se sve to spominjalo ako je stvar dobra i funkcioniše. Tako da mislim da su svi shvatili bez obzira bili oponenti, kritičari ili oni koju su podržavali ovu mjeru da je mjera proizvela katastrofalne rezultate“, kaže Čavalić.

Nije dovoljno da imate dobre namjere u oblasti ekonomske politike, nastavlja Čavalić, nego da imate dobre rezultate.

„Nekada je put do pakla popločan dobrim namjerama. Ono što ja opet propitujem - mislim da od početka ovo nisu bile dobre namjere. Znam da je ovo izlobiralo nekoliko velikih trgovinskih lanaca. Dakle, oni nisu imali dobre namjere već samo vlastite interese. Možda neki pojedinci koji su lobirali za navedeno su zaista imali dobre namjere“, rekao je.

Smatrali su, dodaje, da je ovo pozitivna mjera.

„Ja sam ubjeđen da većina koja je ovo uopšte implementirala je imala vrlo loše namjere, odnosno namjere da se ide u korist nekoliko velikih trgovinskih lanaca koji su imali problem sa radnom snagom, a da se potpuno ignorišu svi interesi malih i srednjih trgovaca, svih drugih koji se nisu pitali u procesu donošenja ove odluke“, naglašava.

Smatra da isto vrijedi i za radnike.

„Mislim da dosta radnika nije imalo pravo da uopšte kaže nešto nego se uzimala neka glasna manjina koja je propagirala ove stvari i navodila da ovako treba. Šta je rezultat svega toga – da smo jedina zemlja u svijetu gdje ste pola zemlje zatvorili, osim Orašja, a pola zemlje dozvolili da radi. Ne postoji takva zemlja u svijetu, taj model. Naravno, da će se očekivati takvi rezultati“, ukazuje.

Neradna nedjelja će, prema Čavaliću, možda ostati samo do izbora.

„Mislim da se i oni u Ministarstvu nadaju da će se to nekako ukinuti“, navodi.

Zatim je podijelio nekoliko mjera koje bi mogle biti korisnije za radnike.

„Ono što sam predlagao jeste da se prepozna nedjelja i uopšte vikend, kao dan poseban za plaćanje. Da se plaća kao prekovremeno ili slično prekovremenom. Naravno, protiv toga su veliki trgovinski lanci. Također, i da se vodi računa da radna sedmica traje zaista 40 sati, kako je to propisano Zakonom o radu“, pojašnjava.

 To su problemi radnika prema Čavaliću.

„I, naravno, da se unaprijede radnička prava na sve moguće načine. Da se, kao što je bilo ranije, radnicima omogući pravo da oni biraju kada žele slobodan dan. A ne da im mi namećemo dan na bazi nekih srednjovjekovnih zabrana. Ova priča o nedjelji srednjovjekovna“, ocjenjuje Čavalić.

Nekome je, dodaje, petak dan za porodicu.

„U 21. stoljeću je apsurdno da mi utvrđujemo kada neko treba da odmara, a kad ne. To jednostavno treba da bude stvar dogovora između poslodavca i trgovca. Tako je i bilo. Mi smo sada uništili dobre prakse. Bilo je trgovinskih lanaca koji ciljano nisu radili nedjeljom. Ne zbog zakona, već zbog dogovora s radnicima. To je trebalo da ostane“, ukazuje.

Navodi da bi bilo sada interesantno posmatrati zašto je zamrla priča o modelu vlasnici i familija koja je bila aktuelna čitavo ljeto.

„Moje informacije idu u prilog da to blokira HDZ zbog Orašja. Jer je zamisao bila da se ukine izuzeće za sve i da se ide tako. Međutim, HDZ želi da Orašje i dalje bude izuzeto, a da to vrijedi za ostatak FBiH“, zaključuje Čavalić.