I po Hercegovini niču dragstori: Slijedi li nova borba na tržištu

U rječnicima se dragstor definira kao prodavnica s produženim radnim vremenom. U Americi je to samo apoteka, dok u Evropi označava manji market koji radi 24 sata. Većina bosanskohercegovačkih gradova u svom kolektivnom pamćenju imaju dragstor, a ova riječ se našla i u mnogim pjesmama šireg jugoslavenskog prostora.

List Graditelj zabilježio je najavu otvaranja Dragstora u Brčkom u oktobru 1977. godine u centru grada. U tekstu se pojašnjava da je radno vrijeme Dragstora „od jutra do sutra“ te da je ovaj prodajni objekat „rezultat interesa potrošača i afirmisanog kolektiva“ brčanskog „Uzora“.

Nakon što je Vlada Federacije BiH uvela ograničenja rada trgovina nedjeljom, tema dragstora postala je vrlo aktuelna u javnosti.

Postojeći dragstori postali su jako prometni tokom nedjelje i praznika, a otpočeo je proces transformacije mnogih marketa u dragstore. U toku prošle godine u FBiH otvoreno je desetak dragstora, od čega najviše u Konjicu. Čak šest.

Odgovore na pitanja oko pojave većeg broja dragstora u Konjicu potražili smo u Službi za privredu, poljoprivredu, investicije i lokalni razvoj, na osnovu čijih podataka saznajemo da četiri prodajna objekta su poslovne jedinice drugog pravnog lica dok su dva prodajna objekta registrovana kao trgovačka radnja u vlasništvu fizičkog lica. 

Nadležnosti po ovom pitanju su podijeljene između lokalne zajednice i Ministarstva trgovine FBiH, koje nije do zaključivanja ovog teksta odgovorilo na naš upit da nam opširnije pojasne ovu temu.

Na stranici Ministarstva postoji kratko objašnjenje: Dragstor je definisan kao maloprodajni objekat površine od 12 do 50 m2, koji radi 24 sata dnevno, a prodaja se mora vršiti direktnim kontaktom s kupcima, bez šalterskog poslovanja.

S obzirom da je rad u dragstoru iznimno zahtjevan, a na tržištu nema dovoljno radnika koji bi radili večernje i noćne smjene, prema našim saznanjima dešava se da pojedini dragstori ne ispunjavaju svoju zakonsku obavezu.

„Ukoliko nadležna inspekcija utvrdi da prodajni objekat registrovan kao dragstor ne ispunjava propisane uslove u pogledu neprekidnog radnog vremena od 24 sata dnevno ili maksimalne prodajne površine do 50 m2, smatrat će se da isti ne ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti dragstora i postupiti u skladu sa zakonskim propisima“, pojašnjavaju iz Grada Konjica.

Privreda Konjica je u većem obimu oslonjena na uslužni i turistički sektor s obzirom na geografski položaj.

„Grad Konjic zbog svog specifičnog geografskog položaja na saobraćajnoj komunikaciji koja povezuje Sarajevo i Mostar, predstavlja značajno tranzitno i turističko područje u BiH. Intenzitet drumskog saobraćaja, kao i kontinuiran rast turističkih posjeta, nameću potrebu za stalno dostupnim uslužnim i trgovačkim sadržajima. Dragstori predstavljaju važan faktor u funkcionisanju lokalne privrede Grada Konjic, posebno u segmentima tranzitnog saobraćaja, turizma i fiskalnih efekata. Njihovo postojanje i rad u skladu sa važećim propisima doprinosi unapređenju ukupne ekonomske aktivnosti i kvaliteta usluga na području grada“, ističu iz Služba za privredu.

Gradsko vijeće Konjic je u skladu sa Uredbom o kriterijima za primjenu odredbi člana 18. stav (1) i (2) Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kao ovlašteni podnosilac u aprilu 2025. godine uputilo prijedlog o izuzeću za neradnu nedjelju na području grada Konjica Vladi Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva trgovine. Vlada Federacije BiH je u martu 2026. godine odbila prijedlog Gradskog vijeća Konjic o izuzeću za neradnu nedjelju.

Pored Konjica, u Tuzli djeluju tri, u Mostaru dva, a u Bihaću jedan dragstor.

Vlasnik dva dragstora u Tuzli je Bingo koji je svoj drugi ovakav objekat otvorili su početkom aprila. Naime, radi se o prenamjeni mini marketa “Skojevska” u dragstor.

Treći dragstor Bingo je otvorio 20. aprila u Srebreniku.

U javnosti se sve češće postavlja pitanje hoće li trgovački lanci svoje kapacitete usmjeriti u borbu za tržište dragstora i na taj način dodatno obesmisliti odluku Vlade FBiH.

O otvaranju Bingova dragstora već se „šuška“ i u Mostaru.

Podsjetimo, Vlada FBiH je krajem 2024, bez naročite javne rasprave i uprkos mnogim protivljenjima – kojih nije bilo u krugovima velikih trgovačkih lanaca, te uz zadovoljstvo interesnih krugova bliskih Katoličkoj crkvi, zabranila rad trgovinama nedjeljom. Uz mnogo nedorečenosti, stalno odbijanje da se gradovima – osim Orašja – dopuste izuzeća, Vlada je, naprimjer, dopustila kladionicama da rade nedjeljom.

Mostar je na 1. mart 2025. godine dobio dragstor u blizini Lučkog mosta, gdje je i nekad ranije bio poznati prodajni objekat. Iako se ovaj dragstor ne „uklapa“ u pjesmu S.A.R.S.-a „Perspektiva“, jer u njemu nema alkohola, nedjeljom i praznicima je jako puno kupaca.

Mostar od ranije ima trafiku na Musali koja radi 24 sata, gdje je rad organizovan kroz tri smjene.

Međutim, otvaranje ovog objekta u Starom gradu pokazalo se kao pravi potezi i za turizam grada na Neretvi.

U razgovoru s vlasnikom ovog dragstora saznajemo da su njegove „noćne“ mušterije često turisti koji su navikli da imaju ovakvu uslugu širom svijeta.

Poseban izazov za radnike u dragstorima jest promjena životne rutine što je dodatno otežavajuće ako vlasnik ili manji broj radnika rade noćne smjene stalno. Također, rad u dragstorima je posebno izazovan sa sigurnosnog aspekta.