Vojska na američkim ulicama: Kriza federalizma

Presuda Devetog okružnog suda iz Oregona, koji je donijelo dvoje sudaca imenovanih za Trumpova mandata, omogućila je predsjedniku da bez odobrenja guvernera raspoređuje Nacionalnu gardu u američkim gradovima. Odluka, koja značajno narušava tradicionalni odnos između savezne i lokalne vlasti, izazvala je oštru pravnu i političku podjelu, nagovještavajući bitku koja će svoj epilog vjerovatno dočekati pred Vrhovnim sudom.

Nakon višemjesečne pravne borbe, sud je 20. oktobra presudio u korist Trumpove administracije, privremeno im dopustivši da koriste Nacionalnu gardu u Oregonu, smatrajući da postoji zakonska osnova zbog nasilnih protesta koji ometaju izvršavanje federalnih zakona. Time je poništena odluka nižeg suda koja je blokirala slanje trupa u Portland.

Trumpova administracija obrazlaže svoj potez time što gradske vlasti optužuje za sistematsko odbacivanje saveznih imigracionih zakona i nesposobnost da se izbore sa kriminalom. Prema zvaničnoj izjavi, „gradovi utočišta” kao što su Chicago i Portland „svjesno ugrožavaju sigurnost svih građana„ odbijajući saradnju sa saveznim vlastima.

Međutim, sutkinja Susan Graber u oštrom izdvojenom mišljenju upozorila je da ovakav presedan „opasno razvodnjava granicu između vojne i civilne nadležnosti” i može „ugroziti samu arhitekturu američkog federalizma”. Ova podjela odražava sveprisutni društveni raskol, dok kritičari upozoravaju na opasnost od trajne militarizacije gradova.

Ranije je, u još jednoj žustroj pravnoj bitci, savezna sutkinja u Chicagu privremeno blokirala Trumpov plan slanja trupa u saveznu državu Illinois, navodeći „nedostatak kredibiliteta“ u tvrdnjama saveznih zvaničnika. Kao odgovor, Trumpova administracija zatražila je od Vrhovnog suda da hitno obustavi ovu odluku i omogući raspoređivanje trupa.

Paralelno sa presudom, prve jedinice Garde već su stigle u Illinois i predgrađa Chicaga prošle sedmice, i bez saglasnosti lokalnih vlasti. Zadužene su za ograničene zadatke poput zaštite saveznih zgrada, bez neposrednih policijskih ovlaštenja.

Gradonačelnica Chicaga i guverner Illinoisa osudili su potez kao „ilegalan i politički motiviran“. Među građanima, naročito u zajednicama sa narušenim odnosima s policijom, prisutni su strah i nepovjerenje, a sam čin doživljava se kao „pokazivanje mišića“.

Trumpov plan dobio je snažnu podršku desničarskih medija. Tucker Carlson, jedan od najuticanijih glasova, čija je emisija s početka oktobra u potpunosti posvećena ovoj temi, poručio je da „savezni zakoni moraju se primjenjivati u svih 50 saveznih država — ili vlada uopće ne postoji”, ocjenjujući da Trump „ne piše nove zakone, već sprovodi postojeće“.

Kritikujući lokalne vlasti koje se protive intervenciji, Carlson je naveo i konkretne primjere: „Oregon je prije pet godina dekriminalizirao fentanil i metamfetamin, a sada se savezna vlada prvi put odlučuje na akciju upravo zbog imigracione krize.”

Osnovu za akcije Trumpove administracije predstavlja Zakon o pobuni (Insurrection Act) iz 1807. godine, glavni izuzetak od Zakona Posse Comitatus iz 1878. koji vojsci zabranjuje policijske funkcije. Pravni stručnjaci, međutim, upozoravaju da ni jedan zakon ne predstavlja carte blanche za trajnu vojnu prisutnost.

Spor će se gotovo sigurno naći pred Vrhovnim sudom, čija će eventualna odluka imati dalekosežne implikacije.

Ako presuda iz Oregona bude potvrđena, bilo koji budući predsjednik bi stekao široke ovlasti za raspoređivanje vojske po vlastitom nahođenju, što bi, de facto omogućilo stvaranje saveznih policijskih snaga pod izravnom predsjedničkom komandom. Odluka će definirati ne samo granice predsjedničke moći, već i samu prirodu odnosa reda i slobode u Americi.