U najtežem testu krhkog primirja uspostavljenog u aprilu, Izrael i Iran razmijenili su raketne i zračne udare tokom posljednja 24 sata. Najprije je Izrael tokom kasnih večernjih sati ciljao vojne lokacije u zapadnom i centralnom Iranu, nakon čega je Teheran, u ranim jutarnjim satima, odgovorio lansiranjem balističkih raketa prema sjevernom Izraelu.
Eskalacija između Izraela i Irana odvijala se u nekoliko koraka. Prvo je Izrael napao južno predgrađe Bejruta. Teheran je zatim odgovorio balističkim raketama prema sjevernom Izraelu, a prema prvim izvještajima u oba slučaja nije bilo povrijeđenih. Nekoliko sati kasnije, izraelska vojska je saopćila da je tokom noći gađala vojne ciljeve u zapadnom i centralnom Iranu.
Iranska revolucionarna garda potvrdila je da je Izrael izveo napade na ciljeve unutar Irana, dok su iranski državni mediji javili o eksplozijama u Teheranu, Tabrizu, Karaju i Isfahanu. Izraelski izvori tvrde da je među pogođenim lokacijama i petrohemijski kompleks u Mahshahru, na jugu Irana.
Trump: “Ja donosim odluke”
Američki predsjednik Donald Trump, koji pokušava dogovoriti produženje primirja i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, izjavio je da novi iranski udari neće zaustaviti pregovore. Prema navodima Financial Timesa, Trump je rekao da izraelski premijer Benjamin Netanyahu neće imati izbora ako Washington i Teheran postignu dogovor.
“Ja donosim odluke. Ja donosim sve odluke. On ih ne donosi”, poručio je Trump, govoreći o Netanyahuu. Američki predsjednik je prethodno pozvao izraelskog premijera da ne uzvraća na iranske projektile, ali se Netanyahu ipak odlučio na novu eskalaciju.
Iran optužuje SAD za saučesništvo
Teheran je, međutim, poručio da Sjedinjene Države ne mogu biti izuzete iz odgovornosti za novu eskalaciju. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je da “u regionu niko ne vjeruje da bilo koja akcija Tel Aviva može biti izvedena bez koordinacije sa Sjedinjenim Državama”.
Prema njegovim riječima, Washington snosi odgovornost za posljedice izraelskih napada, jer Teheran smatra da SAD sarađuju s Izraelom “i u ofanzivnim i u defanzivnim operacijama”. Baghaei je upozorio da se diplomatski proces ne može nastaviti ako budu narušeni temelji pregovora, uključujući primirje u Libanu.
“Ne možemo odvojiti ponašanje Izraela od ponašanja Sjedinjenih Država”, rekao je Baghaei, dodajući da su razmjene poruka s Washingtonom do sada vođene u atmosferi dubokog nepovjerenja. Događaji u posljednja 24 sata, poručio je, to će nepovjerenje samo produbiti.
Iranski zvaničnik rekao je i da će Teheran nastaviti s odbrambenim mjerama sve dok bude smatrao da su one potrebne za zaštitu nacionalne sigurnosti.
Pritisak u Izraelu i širenje fronta
U Izraelu raste politički pritisak na Netanyahua. Bivši premijer Naftali Bennett, koji se smatra jednim od njegovih glavnih rivala na predstojećim izborima, opisao je trenutak kao test izraelskog suvereniteta i sposobnosti odvraćanja. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir otišao je još dalje, poručivši na društvenim mrežama da “Teheran mora gorjeti”.
Eskalacija sada se širi i regionalno, prema Crvenom moru. Jemenski Husi preuzeli su odgovornost za napad projektilom na Izrael i zaprijetili da će gađati izraelske brodove u Crvenom moru. Ova prijetnja ponovo otvara pitanje sigurnosti plovidbe kroz Bab al-Mandeb, moreuz koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom.
Ovaj uski morski prolaz, kroz koji svakodnevno prolaze deseci velikih brodova, veoma je važan za međunarodnu trgovinu jer omogućava transport velikog dijela svjetske nafte i robe iz Azije prema Evropi. Svako ugrožavanje sigurnosti u ovom koridoru može imati ozbiljne posljedice na globalne lance snabdijevanja i cijene energenata, što pokazuje i jutrošnja reakcija tržišta na novu eskalaciju.
Brent, globalna referentna cijena nafte, porastao je iznad 96 dolara po barelu, jer tržišta sve više strahuju od većih poremećaja u snabdijevanju energentima. Strah se ne odnosi samo na napade na iransku infrastrukturu, već i na Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i gasom.