Gdje je zapela gradska brza cesta u Sarajevu?

O gradskoj brzoj cesti u Sarajevu govori se decenijama, ali početak njene izgradnje još nije na vidiku. Idejni projekat za dionicu od Stupa do Velešića je završen, ali predložena trasa nije usklađena s prostorno-planskom dokumentacijom, dok se istovremeno vodi rasprava o tome treba li Sarajevo na ovom koridoru dobiti brzu cestu ili glavnu gradsku saobraćajnicu.

Dok dio vozača rješenje za brži dolazak do grada vidi u izgradnji gradske brze ceste, u naseljima kroz koja bi ona prolazila postoje protivljenja takvom rješenju.

U Cestama Federacije, koje su bile zadužene za izradu studijske i projektne dokumentacije za gradsku brzu cestu na dionici Stup (Briješće) – Boljakov Potok – Buća Potok – Pofalići – Velešići kažu da je Idejni projekat završen.

Nakon razmatranja više mogućih trasa, odabrano je rješenje koje najvećim dijelom prati postojeću željezničku prugu, kako bi se izbjeglo rušenje objekata i smanjila potreba za eksproprijacijom. 

Tako je predviđena optimizacija postojeće željezničke pruge i prilagođavanje na pojedinim dionicama.

“Najznačajniju prepreku početku izvođenja radova predstavlja činjenica da odabrano projektno rješenje nije usklađeno sa važećom prostorno-planskom dokumentacijom koja predviđa drugačiji koridor planirane saobraćajnice. Iz tog razloga, JP Ceste Federacije BiH je tokom realizacije projekta, u više navrata iniciralo usklađivanje prostorno-planske dokumentacije kod nadležnih institucija Kantona Sarajevo, kako bi se predložena varijanta mogla razmatrati kroz zakonom propisane procedure”, navodi glasnogovornica Cesta Federacije Amela Vlajčić.

Ona pojašnjava da je prije početka radova potrebno ispuniti i niz drugih uslova, među kojima su pribavljanje potrebnih dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i osiguravanje novca za izgradnju.

Ova saobraćajnica prvobitno je planirana kao gradska autocesta, ali je taj koncept kasnije izmijenjen. Izmjenama i dopunama iz 2017. godine tada važećeg Prostornog plana Kantona Sarajevo, termin “gradska autocesta” zamijenjen je terminom “gradska brza cesta”, kako se vodi i u prijedlogu novog Urbanističkog plana.

!Odgovor je ranije pisao da je Prostorni plan Kantona Sarajevo koji se odnosio na period od 2003. do 2023. istekao. Skupština Kantona Sarajevo je prije nešto više od dvije godine usvojila Odluku o izradi novog Prostornog plana za period od 20 godina.

Početkom 2025, Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Nacrt urbanističkih planova za period od 2016. do 2036, i to sedam godina nakon donošenja odluke o izradi novog plana, po isteku važećeg tridesetogodišnjeg plana iz 1985. godine.

Direktor Zavoda za planiranje razvoja KS Faruk Muharemović ranije je isticao kako je cijeli proces usporen zbog više političkih i pravnih faktora, među kojima i ulaganje apelacije Općine Novi Grad Ustavnom sudu Federacije, nakon koje je utvrđeno da pravo na lokalnu samoupravu ove Općine nije povrijeđeno, kako se navodilo u zahtjevu.

Općinsko vijeće Novi Grad je na sjednici u maju 2026. uslovilo davanje pozitivnog mišljenja na Prijedlog Urbanističkog plana prihvatanjem niza primjedbi i zahtjeva Općine. 

Među njima je i zahtjev da se planiranoj gradskoj brzoj cesti promijeni rang u glavnu gradsku saobraćajnicu na potezu od kružnog toka LOT 2C, preko Devete i Šeste do Prve transverzale, preko koje bi bila povezana s Koridorom Vc.

Ukoliko ovi i drugi zahtjevi ne budu uvršteni u konačni tekst Plana, Vijeće je zaključilo da nisu ispunjeni uslovi za davanje pozitivnog mišljenja na Urbanistički plan.

Na istoj sjednici je pomoćnik direktora Zavoda za planiranje razvoja KS Edin Jenčiragić kazao da je oko 50 posto primjedbi koje su pristizale iz sarajevskih općina na sami Prijedlog Urbanističkog plana uzeto u obzir.

Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić je kazao da je Urbanistički plan najvažniji dokument za razvoj bilo kojeg prostora, te da je nelogično govoriti o nečemu što nije usaglašeno sa Prostornim planom Kantona Sarajevo, koji je istekao i čija je izrada krenula. 

Istakao je da su sve primjedbe Općine Novi Grad krajnje ozbiljne za stanovnike ove općine.

“Ulicom Safeta Zajke i Drinskom planirana je autocesta. Autocesta znači da mi ne možemo pristupati toj saobraćajnici u nivou, morate na svim lokacijama imati denivelisane petlje, računska brzina je čini mi se preko 80 i mi bismo morali još jednu ulicu uraditi, pa vjerovatno s obje strane po jednu. Mi tražimo, pošto je to urbano gradsko područje, rang glavne gradske saobraćajnice, kao što je npr. ulica Džemala Bijedića, gdje imate četiri kolovozne trake, imate pristupe sa svih strana i da ne moramo graditi nove saobraćajnice pored”, kazao je Efendić.

Dodao je da bi izgradnja brze ceste dodatno razdvojila naselja koja su već odvojena željezničkom prugom, zbog čega Općina traži da se umjesto nje planira glavna gradska saobraćajnica koja bi omogućila pristup okolnim naseljima.

Saobraćajni stručnjak i sudski vještak Mirzet Sarajlić smatra da je za Sarajevo ključno razdvojiti tranzitni od lokalnog saobraćaja. Kako pojašnjava, motorni saobraćaj trebalo bi izmjestiti iz gradskog jezgra na obilaznice, dok bi se unutar grada veći prostor trebao dati održivim vidovima prevoza.

“Klasični koncept gradske brze ceste duž željezničke pruge pruža visoku propusnu moć za vozila, ali unosi izuzetno opasne efekte razdvajanja gradskog tkiva, uzrokuje povećanje nivoa buke i zagađenja zraka, te u konačnici privlači dodatni motorni saobraćaj direktno u centar grada, što dugoročno ne rješava problem gužvi niti ugroženu bezbjednost učesnika u saobraćaju”, kaže on.

Slično prijedlogu koji zagovara Općina Novi Grad, Sarajlić smatra da bi gradski bulevar bolje odgovarao današnjim potrebama Sarajeva. Takvo rješenje, kako navodi, omogućilo bi smireniji saobraćaj, razvoj biciklističke infrastrukture, šire pješačke staze i više zelenih površina.

“Zelenilo ne samo da vizuelno oplemenjuje prostor, već djeluje kao prirodni filter za zagađujuće čestice i zvučna barijera. Umjesto stvaranja fizičke prepreke i poticanja upotrebe privatnih automobila, bulevarski koncept favorizuje jačanje i širenje mreže javnog prevoza, smanjuje emisiju štetnih gasova i direktno podiže nivo bezbjednosti svih kategorija korisnika, čineći gradsku sredinu zdravijom, bezbjednijom i održivijom”, navodi on.

Iz kantonalnog Zavoda za planiranje razvoja, Ministarstva saobraćaja i Općine Novi Grad nisu odgovorili na upite o trenutnom statusu projekta, usklađivanju trase s prostorno-planskom dokumentacijom, narednim koracima, te eventualnim razgovorima o usaglašavanju stavova o budućoj saobraćajnici.