Marco Rubio: Demontirat ćemo Međunarodni krivični sud, ciglu po ciglu

Piše: Marco Rubio za Wall Street Journal

Većini nas teško je zamisliti svijet u kojem bi američki vojnici, policajci, pripadnici Granične patrole i izabrani zvaničnici mogli biti izvedeni pred međunarodni sud, gdje bi im sudilo vijeće sastavljeno od sudija iz nasumično odabranih zemalja širom svijeta, proglasilo ih krivima prema pravilima međunarodnog prava na koja nismo pristali niti možemo utjecati, a zatim poslalo u zatvor hiljadama kilometara od Amerike.

Ali Međunarodni krivični sud sada tvrdi da ima upravo takvu ovlast.

MKS je osnovan na prijelazu stoljeća. U početku je predstavljan kao ograničen rezervni mehanizam za procesuiranje najtežih zločina. Sada MKS i njegovi saveznici žele stalni svjetski tribunal gotovo neograničenog dosega, koji bi bio iznad sudova i ustava SAD-a i drugih suverenih država te mogao krivično goniti i hapsiti naše građane.

Amerikanci nikada nisu pristali ni na šta od toga. Obje velike političke stranke protivile su se mogućnosti da se nekom udaljenom međunarodnom sudu prepusti ovlast da krivično goni i zatvara naše građane. Predsjednik Clinton odbio je zatražiti ratifikaciju u Senatu Rimskog statuta, osnivačkog akta MKS-a, navodeći kao razlog „zabrinutost zbog značajnih nedostataka Ugovora“. Dvije godine kasnije, kvalificirana većina senatora iz obje stranke usvojila je Zakon o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga, ovlastivši predsjednika „da upotrijebi sva potrebna sredstva“ — uključujući vojnu silu — kako bi spriječio MKS da pritvori ili uhapsi Amerikance.

Amerikanci su se ipak našli na nišanu. MKS je 2020. pokrenuo istragu o onome što je tadašnja glavna tužiteljica Fatou Bensouda iz Gambije opisala kao „ratne zločine pripadnika oružanih snaga Sjedinjenih Država“ u Afganistanu, navodeći da američka vlada nije procesuirala dovoljno američkih vojnika da bi zadovoljila Sud. Time je gospođa Bensouda zapravo samu sebe ustoličila kao konačnog arbitra američke vojne politike i cjelokupnog američkog pravosudnog sistema.

Istraga o Afganistanu bila je tek uvodni potez u napadu na pravo Amerikanaca da sami sobom upravljaju. Iza MKS-a stoji moćna mreža ljevičarskih nevladinih organizacija, samodopadnih globalista i neprijateljski raspoloženih vlada zemalja Trećeg svijeta, ujedinjenih neprijateljstvom prema SAD-u.

Otkako je počeo drugi Trumpov mandat, takvih je poziva sve više. Prošle godine velike aktivističke organizacije pozvale su visoke međunarodne zvaničnike „da poduzmu hitne i djelotvorne mjere“ protiv deportiranja nasilnih kriminalaca u Salvador koje provodi Trumpova administracija. Nekoliko mjeseci kasnije, bivši glavni tužitelj MKS-a izjavio je da Trumpovi vojni udari na narkoteroriste predstavljaju „zločin protiv čovječnosti“ i da ih tako treba tretirati prema međunarodnom pravu. Tu ocjenu potom su ponovili čelnici Ujedinjenih nacija, velike ljevičarske nevladine organizacije te zvaničnici i političari Demokratske stranke. U martu je vašingtonska organizacija Democracy for the Arab World Now pozvala iranski režim da od MKS-a zatraži istragu o „očiglednim ratnim zločinima“ koje je počinilo američko osoblje.

Američki pokušaji da se suprotstave nelegitimnom uplitanju MKS-a predstavljeni su kao dodatni razlog da se Sud okomi na Amerikance. Kada je 12 američkih senatora u pismu tužitelju MKS-a iznijelo svoju zabrinutost, Ured tužitelja optužio ih je za krivična djela. Kada je gospodin Trump uveo sankcije osoblju MKS-a, bivši čelnik Human Rights Watcha izjavio je da bi „svih 125 država članica MKS-a imalo zakonsku obavezu uhapsiti ga ako bi se pojavio na njihovoj teritoriji“.

Samo je pitanje vremena kada će MKS početi ostvarivati te prijetnje. Pripadnici Granične patrole koji rade na protjerivanju nasilnih kriminalaca iz naše zemlje, američki marinci koji riskiraju živote kako bi uspostavili red na zapadnoj hemisferi i federalni tužitelji koji razbijaju terorističke mreže što planiraju napade na američku domovinu bili bi stalno izloženi opasnosti od progona zbog „zločina“ odbrane naše zemlje.

Miješanje MKS-a u operacije američke vojske i organa za provođenje zakona predstavljalo bi teško prekoračenje ovlaštenja koja Sud navodno ima. Posljedica bi, međutim, bila još dalekosežnija: smrt Sjedinjenih Država kao suverene i nezavisne države. Naše odluke i naš narod bili bi prepušteni na milost i nemilost MKS-u i njegovim saradnicima u „međunarodnoj zajednici“. Prihvatiti nadležnost MKS-a znači odreći se prava da sami odlučujemo o sudbini vlastite nacije.

Možda bi se uljudnije i poslušnije nacije mogle pomiriti s takvim aranžmanom. Ali ovo je Amerika. Naši preci vodili su revoluciju protiv strane sile koja nas je „odvodila preko mora da nam se sudi za izmišljene prijestupe“. Nezavisnost je naše pravo po rođenju. Ne namjeravamo je zamijeniti za vlast samoproglašene svećeničke kaste „međunarodnog prava“.

Trumpova administracija uvijek će štititi pripadnike američkih oružanih snaga od te prijetnje. Sjedinjene Države pokreću diplomatsku kampanju s jednostavnom porukom: suverene države prije globalizma. Oni koji imaju koristi od sigurnosti koju pruža Amerika ne smiju stajati po strani dok su na meti oni koji tu sigurnost omogućavaju. Ovo je tek početak. Koristeći sva sredstva kojima naša vlada raspolaže i sarađujući sa svakim saveznikom s kojim možemo udružiti snage, rastavit ćemo MKS — ciglu po ciglu, bude li potrebno.

(Marco Rubio je državni sekretar SAD-a u drugoj administraciji predsjednika Donalda Trumpa.)