Stotine godina zatvora i Srbija kao utočište optuženih za genocid

Genocid na području Srebrenice potvrđen je pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, na osnovu činjenica, relevantnih materijalnih dokaza i dokumenata, svjedočenjima i vještačenjima.
Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 16. aprila 1993. godine, Srebrenica je ustanovljena kao zaštićena zona UN-a. Ipak, u julu 1995. u Srebrenici je počinjen najveći zločin na području Evrope od Drugog svjetskog rata.

Do sada su međunarodni i domaći sudovi osudili su više od 50 osoba na oko 800 godina zatvorskih kazni za genocid i druge zločine u Srebrenici. Haaški tribunal izrekao je pet doživotnih kazni.

Prva presuda kojom je utvrđen genocid u Srebrenici bila je presuda Radislavu Krstiću, bivšem komandantu Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, a koju je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Krstić je 2004. godine pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora.

Za genocid u Srebrenici osuđeno je najviše civilno i vojno rukovodstvo RS. Prvi predsjednik RS i vrhovni komandant VRS Radovan Karadžić je u martu 2019. godine u Haagu pravosnažno je osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Također, bivši komandant Glavnog štaba VRS Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor 8. juna 2021. godine.

Proglašavajući Mladića krivim za genocid u Srebrenici, Haški tribunal je u prvostepenom postupku utvrdio da je imao genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da "mogu opstati ili nestati".

Udruženja žrtava godinama upozoravaju na sporost i neefikasnost u procesuiranju zločina genocida pred domaćim pravosuđem. Sud Bosne i Hercegovine je zbog genocida do sada osudio 14 ljudi na ukupno 243 godina zatvora. Za druge zločine počinjene u Srebrenici je osuđeno 14 ljudi na 221 godinu.

Iz Tužilaštva kažu da je do sada podignuto 37 optužnica protiv više od 86 osoba.

“Za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, u julu 1995. godine, od strane tima broj 6 Posebnog odjela za ratne zločine, od početka rada Posebnog odjela za ratne zločine do sada je podignuto oko 37 optužnica protiv više od 86 optuženika”, kažu iz Tužilaštva BiH za !Odgovor.

Navode da su, na temelju optužnica Tužilaštva BiH, izrečene pravomoćne zatvorske kazne od više stotina godina zatvora, a neke od najdužih zatvorskih kazni, sa više od 30 godina zatvora po optuženom, izrečene su u predmetu protiv pripadnika 10. Diverzantskog voda VRS (predmet Kos Franc i dr.).

Komandir voda u 10. diverzantskom odredu VRS Franc Kos osuđen je pred Sudom u BiH pravosnažno na 35 godina zbog zločina protiv čovječnosti. Osuđena su još trojica pripadnika ovog odreda na 32, 30 odnosno 15 godina, zbog ubistva oko 800 zarobljenih Bošnjaka iz Srebrenice na farmi Branjevo kod Zvornika.

Sud je u presudi naveo da su, nakon strijeljanja, Kos, Kojić i još jedan pripadnik njihovog odreda pucali ustrijeljenim Bošnjacima u glavu još jedanput, kako bi se uvjerili da nema preživjelih.

Iz Tužilaštva dodaju da su, po prvi put u domaćem pravosuđu, u 2025. godini optuženi dužnosnici inženjerskih brigada, odgovorni za ukopavanje i kasnije skrivanje posmrtnih ostataka više od 4.000 ljudi u 24 sekundarne masovne grobnice.

U Sudu BiH je u toku pet postupaka za Srebrenicu, od kojih su četiri predmeta za genocid. U posljednjih godinu dana nije donesena nijedna presuda za zločine u Srebrenici.

U navedenom periodu, jednu presudu donio je Apelacioni sud u Beogradu sredinom juna, kojom je nekadašnji komandant Drinskog korpusa VRS Milenko Živanović oslobođen optužbi za ratni zločin na području Srebrenice.

Početkom godine Sud BiH je potvrdio optužnicu za pomaganje u genocidu protiv Zorana Simanića i Dragana Jovića, koji, pored BiH, imaju i državljanstvo Srbije. Suđenje Simaniću i Joviću još nije počelo jer Sud BiH nije dobio povratnu informaciju da li im je putem međunarodne pravne pomoći dostavljena optužnica, a nakon što je zamolnica upućena nadležnom organu Republike Srbije.

Nekoliko osumnjičenih za zločine u Srebrenici pronašlo je utočište od procesuiranja u Srbiji proteklih godina. Među njima je bio i bivši komandant 10. diverzantskog odreda Milorad Pelemiš, koga je tražilo Tužilaštvo BiH.

Sud BiH je osudio petoricu pripadnika ovog odreda na ukupno 122 godine zatvora zbog ubistva najmanje 1.000 Bošnjaka na farmi Branjevo. Međutim, Pelemiš se slobodno kretao u Srbiji i čak pojavljivao u medijima. Umro je 2021. godine u Beogradu.

Trenutno pred Sudom BiH, prema informacijama Tužilaštva, ima potvrđenih desetak optužnica, u kojima se optuženici nalaze uglavnom na teritoriji Srbije.

“I to je veliki problem u borbi protiv nekažnjenosti zločina, jer je dio tih optuženika, zauzimao značajne pozicije 1995. godine", kažu iz Tužilaštva BiH.

Neki od njih su Tomislav Kovač, Milomir Savčić, Milenko Živanović, Svetozar Kosorić, Radoslav Janković, Milisav Gavrić, Malinić Zoran, Miomir Jasikovac, Borislav Stojišić, Rajko Drakulić.

“Predmeti protiv određenog manjeg broja optuženih, zbog nedostupnosti optuženika, ustupljeni su na procesuiranje pravosuđu Srbije (npr. predmet koji se odnosi na ZZ Kravica)”, kažu u odgovoru na naš upit.

Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), prvi je optuženi za genocid u Srebrenici koji je u toku postupka postao nedostupan.

Nakon što je negirao krivicu za navode iz optužnice kojima ga se tereti da je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba VRS-a, planirao, komandovao i nadzirao aktivnosti podređenih prilikom zarobljavanja više stotina muškaraca bošnjačke nacionalnosti na području Nove Kasabe, te njihovog nezakonitog zatočenja, zlostavljanja i ubistava, pred Sudom BiH je započelo suđenje.

Zbog nepoštivanja izrečenih mjera zabrane mu je određen pritvor, ali je tada pobjegao i za njim je raspisana međunarodna potjernica. Pretpostavlja se da je otišao u Srbiju.

U predmetima koji su do sada ustupljeni Srbiji za zločine počinjene u Srebrenici doneseno je šest presuda. Za ubistva Srebreničana počinjena oko Trnova u Hrvatskoj su osuđeni bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović na po 15 godina zatvora.

U Tužilaštvu BiH postoji i određen broj predmeta koji su u fazi istrage ili prijave, u odnosu na događaje u i oko Srebrenice, u ljeto 1995 godine, protiv više desetina osoba, a o kojima, kako kažu, ne mogu iznositi detalje.

Presudama je utvrđeno da je u julu 1995. ubijeno između 7.000 i 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice i njene okoline, kao i da je veliki broj žena, djece i starijih osoba prisilno preseljen. Žrtve su nakon egzekucija bile pokopane u primarnim grobnicama, a kasnije su iskopane i ponovo pokopane u sekundarnim grobnicama, o čemu su pred sudom u Hagu, a kasnije i u BiH, izvedeni brojni dokazi.

Od 2024. godine Ujedinjene nacije 11. jul obilježavaju kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.