Minka Kreho, na čelu Suda BiH, kojem fali i sudija i povjerenja građana

Nakon gotovo tri godine u funkciji vršiteljice dužnosti (v. d.) predsjednice Suda Bosne i Hercegovine, Minka Kreho dobila je šestogodišnji mandat. Pred njom su odlasci sudija, nagomilani predmeti korupcije i zadatak da vrati povjerenje javnosti poljuljano netransparentnim postupcima u politički osjetljivim predmetima.

Kreho je mandat dobila u trenutku kada se Sud BiH suočava s ozbiljnim kadrovskim izazovima, problemima u upravljanju oduzetom imovinom i sve većim brojem predmeta organiziranog kriminala i korupcije. Najavila je da će joj jedan od prioriteta biti povećanje efikasnosti rada, ali i sama upozorila na probleme koji bi mogli otežati ostvarivanje tih ciljeva.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) imenovalo je Kreho za predsjednicu Suda BiH na sjednici održanoj 29. oktobra. Odluka je donesena nakon što je Kreho predstavila program rada, a bila je jedina kandidatkinja koja se prijavila na konkurs.

Na čelu Suda BiH je od decembra 2023. godine, kada je nakon hapšenja i suspenzije dotadašnjeg predsjednika Ranka Debevca imenovana za vršiteljicu dužnosti.

Predstavljajući program rada pred članovima VSTV-a, Kreho je ukazala na niz problema s kojima se suočava institucija kojom će rukovoditi u narednom periodu. Jedan od najizraženijih odnosi se na nedostatak sudija. Četvero sudija ove institucije tokom 2026. godine otišlo je u starosnu penziju, dok se naredne godine očekuje odlazak još osam.

Sud BiH trenutno ima 42 sudija, a iako je VSTV u septembru izabrao četvero novih, Kreho je upozorila da će odlazak dodatnih osam sudija predstavljati ozbiljan organizacijski izazov. Kako predmeti ne bi ostajali neriješeni nakon odlaska sudija, već je počela njihova preraspodjela unutar postojećih sudskih vijeća.

Poseban problem, kako je tada naglasila, predstavlja i upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom. Kreho je ukazala na nepostojanje državne agencije koja bi se bavila upravljanjem tom imovinom, kao i na nedostatke u sistemu kontrole. Podsjetila je da je ove godine jedan zaposlenik koji je radio na poslovima upravljanja oduzetom imovinom bio priveden, zbog čega su u Sudu pooštrene kontrole.

Najavila je i razgovore s Centralnom bankom o mogućnosti smještanja oduzetog novca u poseban trezor, kako taj novac ne bi bio u opticaju.

Kao problem je izdvojila i izostanak postupanja Pravobranilaštva BiH u predmetima prinudne naplate sudskih troškova i imovinske koristi. Prema njenim riječima, Sud je zbog toga preuzeo dio poslova koji ranije nisu bili u njegovoj nadležnosti, a takvim postupanjem je tokom posljednje dvije godine u državni budžet naplaćeno više od osam miliona maraka.

Jedan od prioriteta koji je Kreho najavila jeste povećanje efikasnosti u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, čiji broj raste. Planira se i preraspodjela sudskih vijeća, odnosno prebacivanje jednog vijeća iz Odjela za ratne zločine u Odjel za organizirani kriminal.

Istovremeno, pred Sudom BiH ostaje težak zadatak okončanja postupaka za ratne zločine. Kreho je upozorila da protok vremena sve više otežava vođenje ovih procesa, jer se optuženi i svjedoci razbolijevaju, a u pojedinim predmetima njihovo zdravstveno stanje onemogućava nastavak suđenja.

Prema podacima koje je iznijela pred VSTV-om, tokom posljednjih šest do sedam mjeseci okončano je 17 predmeta ratnih zločina, od kojih je u sedam donesena presuda, dok je u deset slučajeva postupak okončan nakon smrti optuženih.

Pored organizacijskih i kadrovskih problema, Kreho je najavila nastavak aktivnosti usmjerenih na veću transparentnost rada Suda. Tokom njenog dosadašnjeg rukovođenja uvedena je praksa istovremenog objavljivanja saopćenja za medije prilikom izricanja presuda, kako bi javnost imala neposredan pristup informacijama o odlukama suda, što je, iz perspektive novinara, zaista pohvalno.

Bez obzira na taj iskorak, dosadašnji rad pravosuđa BiH, pa i samog Suda BiH, ostaje opterećen praksama koje ozbiljno narušavaju povjerenje građana i medija. Očigledan primjer netransparentnosti i dvostrukih standarda viđen je tokom procesa protiv Milorada Dodika, kada je javnost svjedočila potezima koji su izazvali oštre reakcije i sumnju u jednakost pred zakonom.

Istraga u tom predmetu je obustavljena i odnosi se na podrivanje ustava, ali sjećamo se svi kada je Dodika u prostorije Tužilaštva BiH praktično u tajnosti, iza zatvorenih vrata i daleko od očiju javnosti, doveo ni manje ni više nego direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Almir Džuvo.

Potom je pred Sudom BiH u tajnosti održano ročište na kojem je ukinuta potjernica za Dodikom i ukinute mu mjere zabrane. Iz Suda BiH je upućeno saopćenje za javnost nakon što je već sve bilo okončano.

Ovakvo postupanje dalo je jasnu poruku da pravosudne institucije podliježu političkim pritiscima i pravilima koja ne važe za obične građane. Kada se sve to dešavalo, Kreho je obavljala funkciju v. d. predsjednice.

Dobivanjem punog, šestogodišnjeg mandata, Minka Kreho preuzima punu odgovornost za ishod reformi i vraćanje kredibiliteta instituciji koja je prečesto bila poligon za političke nagodbe.

Kreho je rođena 1960. godine u Sarajevu, gdje je završila Pravni fakultet 1987. godine. Pravosudni ispit položila je 1993. godine, a profesionalnu karijeru gradila je isključivo u pravosuđu.

Radila je kao sutkinja za prekršaje, potom u Općinskom sudu u Sarajevu, a 2003. godine imenovana je za sutkinju Kantonalnog suda u Sarajevu.

Za sutkinju Suda BiH imenovana je u januaru 2007. godine. Tokom karijere radila je na krivičnim predmetima, uključujući predmete organiziranog i privrednog kriminala te korupcije. Prije preuzimanja rukovodeće funkcije bila je predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH.