Činjenice o genocidu utvrđene i u presudama i u nauci

Učesnici okruglog stola “Nenaučene lekcije iz savremene historije”, koji je danas održan u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu povodom 77. godišnjice usvajanja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručili su da iako je negiranje genocida nastavak genocidne politike u BiH, u naučnom, međunarodnom diskursu to nema nikakav značaj – genocid je pravno utvrđen, naučno potvrđen i predstavlja nepobitnu pravnu činjenicu.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović kazao je da usvajanjem Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida nije izrečeno obećanje 'nikad više'.

Brojne druge konvencije nisu spriječile masovne zločine u 20. stoljeću, niti u 21. stoljeću.

„I danas, nažalost, svjedočimo masovnim ubijanjima širom svijeta, posebno u Gazi, agresiji na Ukrajinu i tako dalje. Ali, iako pravda nekad dođe jako kasno, postojanje međunarodnog pravnog okvira je potvrda da će svi zločini i zločinci jednog dana doći na red i biti procesuirani. Srbija je prva država koja je proglašena odgovornom u kontekstu nesprječavanja zločina genocida“ poručio je Džananović.

Profesor Univerziteta u Melburnu Hariz Halilović naglasio je da je genocid u Bosni i Hercegovini, pravno utvrđen kao "genocid u i oko Srebrenice“, čvrsto utemeljen u međunarodnoj naučnoj i pravnoj literaturi.

Istakao je da je negiranje genocida nastavak genocidne politike, ali bez ikakvog značaja u akademskom i međunarodnopravnom diskursu.

Podsjetio je da je rad Haškog tribunala bio ključan za uspostavu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) te da međunarodne pravosudne institucije, uključujući ICC i Međunarodni sud pravde, i danas djeluju u slučajevima teških povreda međunarodnog prava.

Primjeri poput procesuiranja Miloševića, Karadžića i Mladića potvrđuju, kako je naveo, da počinitelji na kraju odgovaraju.

Halilović zaključuje da kontinuirano negiranje genocida pokazuje postojanje neprevladanih destruktivnih politika te da je važno nastaviti naučno istraživanje kako bi se očuvala historijska istina i unaprijedila kultura prevencije.

I dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici prof. dr. Enis Omerović istakao da je Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida jedan od najznačajnijih međunarodnih pravnih instrumenata savremenog međunarodnog poretka, čija se načela primjenjuju pred međunarodnim tribunalima i sudovima u različitim kontekstima.

Omerović je upozorio da danas živimo u vremenu političke manipulacije, relativizacije i glorifikacije međunarodnih zločina, uključujući one pravosnažno presuđene pred domaćim i međunarodnim sudovima. Sve te pojave mogu se, kako je naveo, podvesti pod šire okvire negiranja genocida i potkopavanja sudski utvrđenih činjenica.

„Borba za istinu nije isključivo pravna borba. Ona se vodi i kroz međunarodne dokumente, ali i na diplomatskom i političkom planu. Ne možemo očekivati da će se samo pravnici izboriti u sudnicama. Ako država želi aktivno suzbijati negiranje genocida, mora djelovati i pravnim i diplomatsko-političkim sredstvima“, zaključio je Omerović.

FENA