Sarajevski titulari lijepih principa: O državnoj imovini se mora voditi dijalog

Razrješenje pitanja državne imovine, najdugotrajnijeg političko-ustavnog spora u Bosni i Hercegovini, nanovo je aktuelizirano ulaskom američkog investitora u veliki projekat Južne plinske interkonekcije.

Među mnoštvom špekulacija, povezanih i sa izborom novog visokog predstavnika, o tome da bi „stranci“ mogli nametnuti rješenje koje će pogodovati investitorima, ali i Republici Srpskoj, pojavio se i jedan domaći prijedlog mogućeg rješavanja pitanja.

Prijedlog je stigao iz Sarajeva, a sačinila ga je grupa stručnjaka pod okriljem domaćeg think-tanka Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL.

Sarajevska, odnosno bošnjačka i probosanska politička javnost decenijama je naviknuta ili da odbija prijedloge i ideje koje dolaze iz Banje Luke ili Mostara, ili da se (bez)uspješno opire stranim inicijativama ili ih navijački prihvata. Iz Sarajeva ne dolaze prijedlozi, nego reakcije.

U pogledu državne imovine od bošnjačkih i probosanskih političkih predstavnika decenijama stižu kategorična protivljenja i ponavljanja principa: država je titular imovine. Ali dalje od principa niko nije išao: ili se čeka da se odbijaju tuđe ideje ili da se eventualno razmotre strana servirana rješenja.

Pišući o ovakvoj političkoj atmosferi, Jasmin Mujanović ističe da je „oblikovanje rasprave prepušteno drugima. Prije svega secesionističkim snagama u entitetu Republika Srpska, a u nešto manjoj mjeri i njihovim saveznicima iz separatistički orijentiranog HDZ-a BiH“.

Mujanović je u svom tekstu iznio četiri moguća principa, razrađujući ih detaljnije, a Geopol je ponudio iscrpan i detaljan dokument, objedinjujući i pravnu i političku ravan problema.

O važnosti i potencijalu domaćih prijedloga i ideja u ovom slučaju ponajbolje svjedoči nivo i tip reakcija koje dolaze iz entiteta Republika Srpska.

Uz SNSD-ovo političko-stranačko kategoričko odbijanje, oglasila se i Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), protiveći se prijedlogu na institucionalnom nivou.

Korak dalje otišlo je Udruženje pravnika RS-a, objavivši iscrpnu analizu prijedloga Geopola, posvećujući pažnju, tačku po tačku, svim aspektima objavljenog dokumenta.

Ne ulazeći ni u pravnu ni tehničku sadržinu kako samog prijedloga tako i reakcija, mora se istaći da u ovom javnom dijalogu bošnjačko-bosanska politička javnost istupa s manje zainteresiranosti nego institucije, stranke i nevladin sektor iz RS-a.

Državni zastupnici najvažnijih političkih stranaka na upita portala !Odgovor dali su svoje komentare Geopolovog prijedloga. Medijske izjave pojedinaca kao takve teško da mogu nadomjestiti izostanak jasnih stranačkih pozicija koje bi išle dalje od osnovnog principa.

Geopolov prijedlog, koji iz ove organizacije opisuju kao kompromisni, u Banjoj Luci izazvao je odbijanje, što političko i institucionalno, što strukovno-nevladino. U Sarajevu se uz načelne riječi podrške moglo čuti načelne poruke o prihvatljivosti te par negativnih reakcija.

Da se o državnoj imovini ne može pregovarati istakao je i državni delegat Stranke za BiH ali i Udruženje pravnika RS-a. Komentator Patrije Rasim Belko o prijedlogu je pisao iznimno oštro i kritički, odbacujući ga, a jedan dio medijske i političke javnosti se drži po strani, uljuljkan u mahinalno ponavljanje principa o državi kao titularu.

Reakcije iz Republike Srpske, ma kakve bile, imaju jednu vrijednost koju dominantni sarajevski odgovor nema: ozbiljnost. Udruženje pravnika RS-a prijedlog je pročitalo, razložilo i osporilo tačku po tačku. Svjedoči to ne samo o tome da u RS-u ovo pitanje u javnom prostoru nastoje sistemski artikulirati, nego da je i Geopolov prijedlog shvaćen ozbiljno, kao polazište za raspravu.

Sarajevo se drži verbalnog ponavljanja principa. Probosanska politika decenijama uvježbava jedan jedini pokret: odbijanje tuđeg. Lakše je biti titular lijepog principa, koji se u stvarnosti sve dublje derogira, nego se uključiti u bitku u kojoj se mora osigurati da država bude i ostane titular imovine.