Omerović: Rješenje Geopola donja granica kompromisa, sve ostalo vodi ka razgradnji države

Pitanje državne imovine jedno je od najdugotrajnijih i politički najosjetljivijih sporova u Bosni i Hercegovini koje godinama koči infrastrukturne i razvojne projekte širom zemlje. Zastupnik Naroda i pravde (NiP) u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Nihad Omerović za !Odgovor je komentarisao prijedlog rješenja koje je izradio Centar za geopolitička istraživanja Geopol iz Sarajeva.

Omerović ističe da je prijedlog kompromisno rješenje i donja prihvatljiva granica prvenstveno da bi došlo do deblokade života u dijelovima gdje se poštuje odluka visokog predstavnika o zabrani raspolaganja, a sa druge strane da nesporno država BiH ostane isključivi titular imovine, te da pravo raspolaganja i upravljanja pripadne nižim nivoima vlasti.

„Prema tom rješenju ne može biti preneseno vlasništvo. Entiteti, odnosno kantoni, odnosno općine i gradovi mogu koristiti sve one lokacije koje su, naravno, sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji, planirane za investiciono i razvojno ulaganje, i na taj način da dođe do deblokade života, ja ću kazati, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine, i posebno tamo u onim kantonima, općinama i gradovima, gdje se poštuje Ustav i zakoni ove države i odluka visokog predstavnika“, kazao je.

Omerović dolazi sa područja Tuzlanskog kantona koji se, upozorava, nalazi u stanju saobraćajne blokade. Govori kako je blokiran jedan projekat saobraćajnog rješenja obilaznice na području Živinica jer se ne mogu riješiti imovinsko-pravni odnosi.

„Negdje oko 70 procenata te dionice prolazi trasom zemljišta koje je državna imovina. Resorna ministrica se ne usuđuje izdati građevinsku dozvolu imajući u vidu odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Imamo jedan paradoks – tamo gdje se strogo poštuje Ustav, zakon i odluka visokog predstavnika, tamo imamo mrtvilo, imamo stanje totalne i apsolutne blokade“, pojašnjava.

Poručuje da bi ovakva varijanta bila prihvatljiva i ništa niže od ovoga, ukoliko bi prijedlog prihvatila oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovne ili u drugoj varijanti, ukoliko bi ga nametnuo visoki predstavnik jer su, podsjeća, postojale indicije da bi do toga moglo doći.

„Sve ostalo bi podrazumijevalo disoluciju, razgradnju države i podjelu Bosne i Hercegovine. Svaki drugi oblik, odnosno zakonsko rješenje koje bi podrazumijevalo da titular i vlasnik budu entiteti ili bilo koji drugi niži nivoi vlasti značilo bi raspad države Bosne i Hercegovine“, jasan je.

Osvrnuo se i na reakcije iz Republike Srpske o ovom prijedlogu navodeći da njima ništa odgovara izuzev onoga da oko 52 procenta, koliko iznosi procentualno učešće državne imovine u ukupnoj teritoriji BiH, pripadne Republici Srpskoj, a pod tim Republici Srbiji.

„Ovo niti je Republika Srpska, niti je Srbija, a mi govorimo o državnom problemu, državnom zakonu, o zakonu koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Tako da reakcije iz bilo kojeg entiteta mene lično puno ne dotiču, ne držim do njih. Smatram ih irelevantnim“, rekao je Omerović ponavljajući da o ovome sud mogu dati samo domovi PSBiH.

Dodaje da gledajući objektivno, u ovom sazivu i ovom obimu zasigurno nema šansi da se do kraja mandata usvoji ovakvo zakonsko rješenje imajući u vidu kapacitet SNSD-a i njihov bratski odnos sa HDZ-om.

„Iskreno se nadam da će nakon izbora doći do promjena. Naročito izbornih rezultata unutar RS-a kada je u pitanju državni nivo vlasti, te da će biti dovoljno kapaciteta, sluha, ukoliko želimo napredak. Da sav taj kapacitet i ogromni kapital koji posjeduju svi građani, a koji je sada na neki način zaključan, da se stavi u funkciju. Zašto bi nekome smetalo da neka parcela državne imovine u Banjoj Luci da se stavi u funkciju, da se privede namjeni, a da je država titular, odnosno bez mogućnosti da se to zemljište nekome proda ili pripoji“, pita Omerović.

Ukoliko smo imalo pragmatični, realni, ukoliko stvari promatramo sa ekonomske strane, sa infrastrukturne, razvojne, i svake druge objektivne, životne strane, mišljenja je da je ovo rješenje je zasigurno prihvatljivo i zasigurno predstavlja kompromis između stavova.

Naglašava da državu čini državom Ustavni sud i državna imovina, te da bez ta dva elementa država nije država.

„Sa Ustavnim sudom nije prošlo. Imali smo protekle dvije godine veliku političku, a možemo reći i druge, oblike borbe da se sačuva kapacitet Ustavnog suda. Nažalost, iz Federacije Dodikovom režimu dobrano se pomagalo u pokušaju rušenja Ustavnog suda. Kako i na koji način, to je jedna druga tema. Ali obzirom da to nije uspjelo, evo, sada se ide na ovaj drugi stup, to je državna imovina. Tako da njima je cilj ne razvoj, ne stavljanje u funkciju, nego da entitet postane titular nečega što može biti samo država. U ovom slučaju to je državna imovina. I na taj način, oni bi de facto postali država bez čekanja da ih se prima, da imaju prefikse države i tako dalje“, obrazložio je.

Prema njegovom mišljenju, niko ne bi smio pomisliti da ide u neki oblik usvajanja zakonskog rješenja gdje bi se država razvlastila u bilo kojem procentu vlasništva.

„Naravno, u svakom slučaju, da entiteti, kantoni, gradovi i općine imaju pravo upravljanja i raspolaganja. I naravno, može se u zakonskim rješenjima definisati da nemaju smetnje u tome sve dok su zainteresirani, dok im treba, dok stvaraju neku novu vrijednost ili koriste građanima, da to može biti unedogled“, zaključio je.