Šta je SDP zatekao, šta imamo i koliko to vrijedi?

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine ozbiljna je i stabilna politička stranka. Svjedoči o tome ne samo partijsko jedinstvo u vremenu velikih pritisaka i kriza u vlasti, nego i činjenica da brzo i vješto reagiraju na relevantne medijske teme.

Nakon što se aktualizirala priča o ubrzanim i velikim poskupljenjima hrane i rastu osnovnih troškova, poput kirija i režija, zvaničnici ove stranke po društvenim su mrežama počeli dijeliti jednu zeleno–crvenu tabelu. Ova jednostavna grafika nastavila se širiti dalje na mrežnim valovima članova i simpatizera stranke.

Jednostavno: SDP je napravio usporedbu određenih socijalnih davanja i naknada te nekih ekonomskih parametara. Na lijevoj, zelenoj strani je SDA, sa slikom Fadila Novalića u pozadini – dakle, ono što je SDP zatekao preuzimajući federalnu vlast 2022. Na desnoj, crvenoj strani je SDP, sa slikom Nermina Nikšića u pozadini – dakle, ono što imamo sada, odnosno što SDP tvrdi da su oni postigli.

Malo je čudno što sve zasluge federalne vlade pripisuju sebi, kao da NiP, Naša stranka, HDZ, Ramo Isak i ostali nisu u koaliciji; ili kao da neki od ovih izdataka nisu minimalna obaveza iole humane i odgovorne vlasti.

Mrežama već kruže kontra-tabele: šta je sve enormno poskupjelo „od Fadila do Nermina“. Naravno, i autori ovih tabela, kao i SDP-ovci, traže svoj, legitiman, političko-propagandni ugao, a na kraju dobijamo jedan međustranački balans, ali ne i objektivnu ocjenu.

U tabeli je 16 stavki, a čak polovina, osam, odnose se na socijalna davanja: naknade za roditelje njegovatelje, dvije grupe invalidnina, jednokratna pomoć borcima, jednokratna pomoć penzionerima, porodiljske naknade, stipendije povratnicima, dječiji doplatak.

Među ostalih osam stavki dvije su također socijalno znakovite: minimalna plata i najniža penzija. Od makroekonomskih pokazatelja izdvojeni su oni koji autorima tabele odgovaraju: prosječna plata, BDP Federacije, zaposlenost, ukupan dug, te fiskalni promet.

Odmah valja razjasniti, neki od ovih poteza su zaista pohvalni, prije svega uvođenje naknada kojih prije nikako nije bilo, kao što su naknade porodiljama i stipendije povratnicima. Ali svako socijalno izdavanje prati i druga dimenzija: to je potrošnja javnog novca koja ne može proizvesti novu vrijednost.

Kako je u razgovoru za portal !Odgovor istakao ekonomski analitičar Igor Gavran, Vlada se ne bi trebala hvaliti povećanjem potrošnje. Jer novac koji se troši mora doći odnekud. A novac koji se ovako troši najčešće dolazi iz novih zaduženja, i to kod komercijalnih kreditora, koji poput mikrokreditnih fondacija, ne postavljaju puno pitanja o potrošnji, ali uzimaju visoke kamate. Vlada Federacije se na takav način i zadužila na Londonskoj berzi, u julu ove godine – čak 684,2 miliona KM.

Svakako, SDP je socijaldemokratska stranka i oni se svojoj glasačkoj bazi hvale širenjem obima socijalnih davanja. Šta o ogromnom skoku minimalca (preko 60 posto) i mizernom smanjenju doprinosa na plate misle poslodavci i stručnjaci – o tome bi možda mogle brinuti druge stranke koalicije, one koje su za jače, liberalno tržište; ali one, za sada, ne prave svoje tabele.

U konačnici, postoje realni parametri koji na SDP-ovu, crvenu stranu tabele nanose podebeo sloj tamnije boje.

O rastu minimalca već su pisali mnogi, tema je to od višegodišnjeg značaja, a i mi smo se na nju višekratno osvrtali. To je enormno, osjetno povećanje, koje će zaista pomoći mnogobrojnim građanima koji primaju ovakvu platu. Ali drugi, dugoročni i dublji efekti će tek biti mjerljivi.

I padu zaposlenosti, kao posljedici podizanja minimalne plate, također smo pisali, a u SDP-ovoj tabeli su konačne brojke zaposlenih, ali ne i broj izgubljenih radnih mjesta, koji bi mogao na kraju ove godine iznositi čak 20.000.

Pređimo, stoga, na druge stavke. Kao što smo već pisali, cijene hrane rapidno rastu i gutaju dobar dio rasta, koji SDP prikazuje brojčano, nominalno.

Najsiromašnija domaćinstva, na koja se većina ovih naknada odnosi, većinu plate ili penzije troše upravo na hranu. Zato treba izračunati koliko ti novci vrijede danas, uzimajući u obzir rast cijena hrane.

Cijene hrane su od augusta 2022. do augusta 2025. porasle za oko 16,8 %, pa za toliko treba umanjiti SDP-ove brojke.

Naprimjer, u tabeli stoji da je zatečena prosječna plata od 1.277 KM, a da je sada 1.590. To je tačno, samo što ovih 1.590, zbog skoka cijena hrane, danas vrijedi kao 1.322 u 2022. godini.

Štaviše, minimalna penzija, koja je nominalno, pod SDP-ovom Vladom, porasla sa 538 na 600 KM, danas vrijedi manje nego u 2022. godini – 500 KM. Penzije su, dakle, brojčano veće ali realno tanje danas nego 2022.

Prije tri sedmice u Tuzli su protestovali penzioneri, gdje su njihovi predstavnici naglasili da penzije nisu dovoljne da pokriju osnovne životne troškove.

„Mi smo se obratili dopisom Vladi FBiH, u kojem smo jasno istakli sve naše zahtjeve. Ovdje je važno reći da penzioneri ne mogu preživjeti mjesec sa ovim penzijama, govorim za ljude koji imaju prosječne ili minimalne penzije“, kazao je tada Vahid Jahić, jedan od organizatora protesta.

Vlada visinu minimalne penzije obračunava vodeći se rastom potrošačkih cijena, ali to je prosječni rast svih cijena, od alkohola do hljeba, od izlaska u restoran do kirije. Neke cijene (odjeća, obuća, kompjuteri i tehnika) miruju ili se malo podižu već pet godina, a neke rastu iznad prosjeka, i to one životne: hrana, stanovanje, režije... Statistika na kraju napravi prosjek, a prosječan čovjek ne postoji.

Sve ovo svjedoči da se SDP, kratkoročno promućurno, ali ne i mudro, hvali, u mnogim redovima tabele, nečim što i nije baš toliko pohvalno. Prevelika zaduženja i izdvajanja će doći na naplatu, a ekonomske okolnosti se u labilnim međunarodnim odnosima mogu pogoršati.

Pohvalno je što Vlada još drži zaduženje na prihvatljivom nivou, što je potvrdila i Svjetska banka, ali konačna crta pod račun SDP-a i Vlade koju predvode moći se podvući tek krajem 2026. godine. Tada bi također trebalo praviti tabele.