Svjetska banka: Poplave i minimalac ubrzali rast cijena hrane

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina ove godine bilježi najbrži rast cijena i najveći rast potrošnje javnog novca. Jedan od glavnih uzroka ovih negativnih trendova jeste ekstreman rast minimalne plate, stoji u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za ovu regiju.

Cijene ove godine rastu duplo brže nego prošle. Zabilježena inflacija u prvom kvartalu ove godine iznosila je čak 3,6 posto, u usporedbi sa 1,7 posto u istom periodu prošle godine, saopćila je ova međunarodna finansijska institucija.

„Tačno je da BiH bilježi najbrži rast cijena, posebno hrane, a potrošnja javnog novca ne samo da je prekomjerna i da se uglavnom finansira novim i nepovoljnim zaduživanjem, nego je i sam način potrošnje katastrofalan i neproduktivan, često i potpuno nenamjenski“, kazao je za !Odgovor ekonomski analitičar Igor Gavran.

Upravo su najveći problem naše ekonomije i društva – cijena hrane, jer, prema podacima Svjetske banke, ove godine rastu po stopi od čak 8,5 posto.

Međutim, inflacija skriva koliko i otkriva; ona je opća mjera rasta cijena, odnosno pada vrijednosti novca. Ovaj parametar sumira sve što se plaća novcem, od repromaterijala u industriji, preko alkohola i luksuza, do hljeba i sapuna.

„Cijene hrane su porasle brže nego cijene većine drugih roba i usluga“, stoji u izvještaju Svjetske banke, koji se svake godine objavljuje na proljeće i u jesen.

Među uzrocima rasta cijena hrane je, ističe se, veliki rast minimalne plate, pogotovo u Federaciji (64 posto), ali u RS (44 posto). „Ubrzavanje rasta cijena hrane uzrokovano je poplavama 2024, globalnim trendovima ekonomske neizvjesnosti i odlukom Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu“, stoji u izvještaju Svjetske banke.

„Potrebno je naglasiti da problem nije u samom povećanju neto plata – one su i dalje preniske – nego u načinu kako je to urađeno. Bez sveobuhvatne fiskalne reforme i proporcionalnog smanjenja opterećenja cijene rada“, navodi Gavran.

Međutim, skok minimalca ima i dublje posljedice po ekonomiju, pogotovo u potrošnji budžetskog novca i privatnom sektoru. U gotovo svim zemljama regije primjetan je skok trošenja javnog novca, ali u Bosni i Hercegovini je najviše izražen.

„Javna potrošnja raste u 2025, potaknuta izraženo većim izdvajanjima za socijalne naknade. U Bosni i Hercegovini je zabilježen najviši porast, od 3,3 posto, uzrokovan rastom minimalne plate“, stoji u izvještaju.

Odluka Vlade Nermina Nikšića da uredbom preko noći podigne minimalnu platu odražava se i na zapošljavanje, o čemu smo već pisali, a što potvrđuje i Svjetska banka.

„Nezaposlenost je na istom nivou, jer nema konsenzusa o Planu rasta, a podizanje minimalne plate ograničilo je otvaranje radnih mjesta“, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju.

Nagli rast minimalca nedvojbeno je olakšao život slabo plaćenim radnicima, pogotovo ako se uzme u obzir da u zemlji čak polovina zaposlenih prima minimalnu platu. Međutim, ova kratkoročna mjera mogla bi se dugoročno negativno odraziti na društvo u cjelini.

Nadalje, pošto je Vlada minimalac povećala uglavnom na teret poslodavaca, ne smanjivši doprinose onoliko koliko je „realni sektor“ tražio, broj otkaza i izbuljenih radnih mjesta bi u godinama koje dolaze mogao biti katastrofalno veći, a broj novih radnih mjesta sve manji i manji.

Cifre rastu, ali kako u platama tako i u cijenama. No, ono što još više zabrinjava jeste da će Federacija ove godine izgubiti najmanje 11.000 radnih mjesta, a čak još 7.000 je ugroženo, jer su pod subvencijama koje je federalna vlast dala slabim firmama nakon podizanja minimalca. Ako subvencija ne bude, nema ni posla.

„Možemo slobodno zaključiti da su za sve negativne trendove koje je Svjetska banka prepoznala krive domaće vlasti – svojim pogrešnim i destruktivnim potezima i izostankom djelovanja kada je ono bilo potrebno. U nestabilnim i nepredvidivim uslovima, gdje privrednik i potencijalni ulagač ne znaju kolike će im biti poreske i druge obaveze čak ni par mjeseci unaprijed, u kojima su cijene energenata i drugi troškovi također nepredvidivi, a i izvozna tržišta (prije svega EU) su nestabilna, nerealno je očekivati pozitivne trendove“, smatra Gavran.

Također, neformalna ekonomija – odnosno, svi prihodi koji ne prolaze kroz javne sisteme – najvjerovatnije će porasti, iako već čini oko trećine našeg bruto domaćeg proizvoda, što bi se moglo odraziti na pad javnih prihoda.

A javni troškovi rastu, Vlada se zadužuje, i to kod kreditora koji nisu razvojni nego čisto komercijalni, što znači da dopuštaju „slobodno“ trošenje, ali naplaćuju i visoke kamate.