Hoće li berza u Brčkom privući novi kapital ili podijeliti već slabo tržište

Projekat uspostavljanja nove berze Brčko Stock Exchange (BRX) zvanično je pokrenut krajem prošle godine, ali ona još ne može početi s radom.

Komisija za vrijednosne papire Brčko Distrikta tek završava podzakonske akte potrebne za izdavanje licence.

Dok iz kompanije koja razvija projekat tvrde da za novu berzu postoji značajan interes domaćih i stranih kompanija, predstavnici dvije postojeće berze u Bosni i Hercegovini upozoravaju da će njen uspjeh zavisiti od toga hoće li privući novi kapital i investitore.

U suprotnom, smatraju, postoji rizik da se ograničena tržišna aktivnost samo rasporedi na još jednu berzansku infrastrukturu.

Predsjednik Komisije za papire od vrijednosti Brčko Distrikta Muamer Ahmetspahić za !Odgovorpojašnjava da je Komisija, kao regulator tržišta kapitala, trenutno fokusirana na izradu podzakonskih akata neophodnih za primjenu Zakona o tržištu vrijednosnih papira.

Prema zakonskim rokovima, Komisija u roku od 120 dana od stupanja zakona na snagu mora donijeti ukupno 27 pravilnika, među kojima su i oni koji uređuju rad buduće berze. Budući da je zakon stupio na snagu 16. aprila, pravilnici bi trebali biti usvojeni do 16. augusta.

Ahmetspahić ističe da tek nakon stupanja pravilnika na snagu očekuje podnošenje prvih zahtjeva za izdavanje potrebnih odobrenja.

“Interes postoji kroz direktnu komunikaciju sa zainteresiranim licima, ali mi kao regulator postupamo tek kada zvaničan zahtjev bude stigao”, rekao je Ahmetspahić.

Zakon o tržištu vrijednosnih papira propisuje da berza može poslovati tek nakon što dobije dozvolu Komisije, koja će posebnim pravilnikom definisati uslove i postupak njenog izdavanja.

Zakonom je također predviđeno da se berza osniva kao dioničko društvo, te da dozvole Komisije moraju pribaviti i različiti učesnici tržišta kapitala, poput brokerskih kuća, banaka koje pružaju investicione usluge i drugih ovlaštenih učesnika na tržištu.

Kompanija Tradewinds Adriatic u vlasništvu Jana Kozubskog osnovala je u Brčkom firmu Capital Markets Development (CMD), kao organizacijsku osnovu za buduće dioničko društvo koje će upravljati BRX-om.

Prema riječima Kozubskog, CMD trenutno radi na razvoju i implementaciji sistema za trgovanje, uspostavljanju upravljačke strukture i poslovnih procesa, te priprema transformaciju kompanije u dioničko društvo.

Nakon što Komisija za vrijednosne papire usvoji sve potrebne podzakonske akte, CMD će podnijeti zahtjev za licencu za upravljanje BRX-om.

“Predstojeća unapređenja luke, željezničke infrastrukture i mostova, kao i vodne i druge infrastrukture, zajedno s poreskim poticajima, čine Distrikt atraktivnim mjestom za poslovanje. Nivo trgovanja na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi posljednjih godina pao je na nivo koji je prenizak da privuče kapital potreban privatnim kompanijama za pokretanje ili širenje poslovanja i iznosi manje od deset posto nivoa uporedivih berzi u regionu”, kaže on.

Dodaje da su politički utjecaj i nedostatak transparentnosti dodatno narušili povjerenje u ove berze, zbog čega su pojedini američki i drugi investitori, frustrirani takvim stanjem, odustali.

Kozubski nije želio otkriti ko finansira razvoj BRX-a, navodeći da projekat trenutno ima jednog ranog investitora, te da su u toku razgovori s drugim zainteresovanim.

On navodi da su već identifikovani kandidati za prve rukovodeće funkcije u CMD-u, koji bi nakon transformacije kompanije u dioničko društvo i dobijanja licence trebali preuzeti iste funkcije u BRX-u. Njihova imena će, kako kaže, biti objavljena naknadno.

“Plan je da trgovanje počne početkom 2027. godine, a moguće i ranije ukoliko razvoj infrastrukture i testiranja budu završeni prema planu. Jedan od ključnih uslova je dobijanje licence Komisije za vrijednosne papire. Nakon što dobijemo licencu, imat ćemo rok od šest mjeseci da započnemo s radom”, pojašnjava on.

U početnoj fazi, na BRX-u planirano je trgovanje dionicama, državnim i korporativnim obveznicama, investicionim fondovima, kao i instrumentima tržišta novca.

Prema riječima Kozubskog, BRX bi se od postojećih berzi u Sarajevu i Banjoj Luci trebao razlikovati po većoj transparentnosti, regulatornom okviru usklađenom s evropskim i međunarodnim standardima, široj ponudi finansijskih proizvoda, te uključivanju međunarodnih stručnjaka u upravljanje i nadzor nad tržištem.

On tvrdi da za BRX postoji značajan interes domaćih i stranih kompanija, navodeći da pojedine razmatraju preregistraciju poslovanja u Brčko zbog pristupa kapitalu i poreskih poticaja, dok o zainteresovanim stranim kompanijama za sada ne može iznositi više detalja.

Direktor i predsjednik Uprave Sarajevske berze Tahir Taslaman kaže da pozdravljaju inicijative koje mogu proširiti domaće tržište kapitala. Međutim, ističe da uspjeh nove berze neće zavisiti samo od tehnologije. Jednako će važni biti način na koji će biti uređeni trgovanje, nadzor, evidencija vlasništva, obračun i poravnanje transakcija, kao i pravna sigurnost i zaštita investitora.

On smatra da dodatna berza može doprinijeti razvoju tržišta kapitala samo ako privuče novi kapital i nove učesnike, a da u suprotnom postoji rizik da se ograničena tržišna aktivnost samo rasporedi na još jednu infrastrukturu.

“Rizik fragmentacije postoji ako nova infrastruktura ne donese novu potražnju i novi kapital, već se postojeća baza investitora, posrednika i tržišne aktivnosti samo rasporedi na još jednu berzu. U tom slučaju dobili bismo više sistema i veće troškove, ali ne nužno i razvijenije tržište. Zato rezultate projekta treba procjenjivati prema broju novih emisija i investitora, obimu novog kapitala i ukupnom rastu tržišne likvidnosti, a ne samo prema početku rada nove berze ili tehnologiji koju koristi”, kaže on.

Taslaman navodi da je Sarajevska berza otvorena za saradnju sa berzom u Brčkom, ali da će se o konkretnim oblicima te saradnje moći govoriti tek nakon što nova berza počne s radom i budu poznati njen regulatorni status, način funkcionisanja i potrebe tržišta.

Kako pojašnjava, ključni izazovi za razvoj tržišta kapitala u BiH u narednim godinama bit će, između ostalog, povećanje ponude vrijednosnih papira, širenje baze investitora te jačanje transparentnosti, pravne sigurnosti i povjerenja investitora, ističući da će konačno mjesto BRX-a zavisiti od rezultata koje ostvari na tržištu.

“Tehnološka rješenja koja se najavljuju u primjeni mogu imati pozitivan razvojni efekat i podstaći postojeće dvije berze u BiH da dodatno ubrzaju razvoj digitalnih usluga i modernizaciju svojih sistema. Ipak, tehnologija sama ne može stvoriti investitore, kapital i kvalitetne finansijske instrumente”, zaključuje on.

Sličan stav dijeli i direktor Banjalučke berze Boris Srdić, koji smatra da najavu osnivanja nove berzanske platforme u Brčko Distriktu treba posmatrati kao signal da je unutar domaće ekonomije prepoznat interes za tržište kapitala.

Srdić također smatra da je postojanje više berzi opravdano samo ako one privuku nove emitente i investitore, te doprinesu razvoju novih finansijskih instrumenata, a ne preraspodjeli postojećih tržišnih kapaciteta. Dodaje da Brčko Distrikt, zbog svog specifičnog ekonomskog i pravnog statusa, ima priliku razviti vlastitu tržišnu nišu.

“Ključ uspjeha više berzi na jednom ekonomskom prostoru leži u njihovoj sposobnosti da se izbori sa izazovima koji su prepoznati na svim regionalnim tržištima kapitala, a odnose se na veći obim likvidnosti, više kvalitetnog tržišnog materijala i podizanje nivoa finansijske pismenosti”, kaže Srdić.

On ističe da poslovni model i planirani način funkcionisanja berze u Brčkom još nisu javno predstavljeni, ocjenjujući da će njen uspjeh zavisiti od privlačenja novih investitora i emitenata.

Dodaje da bi povezivanje tržišta, kroz tehničko povezivanje berzanskih platformi u Banjoj Luci, Sarajevu i Brčkom, te olakšavanje trgovanja između različitih tržišnih segmenata i učesnika, moglo donijeti korist cjelokupnoj ekonomiji BiH.

Za Srdića, najveći izazovi tržišta kapitala u BiH u narednim godinama ostaju niska likvidnost, razvoj novih finansijskih instrumenata, te jačanje povjerenja investitora.

Istovremeno, bit će potrebno pratiti tehnološke i digitalne trendove, usklađivati propise s regulativom Evropske unije i tržište kapitala približiti privrednim subjektima, smatra on.

Iz Kabineta gradonačelnika Brčko Distrikta Siniše Milića za !Odgovor su naveli da gradonačelnik, zbog ranije preuzetih obaveza, nije bio u mogućnosti odgovoriti na pitanja o uspostavljanju BRX-a, ulozi Distrikta u tom projektu i očekivanim koristima za privredu.