Spora i nedostižna pravda: Nijedna domaća optužnica za zločine u Opsadi Sarajeva

U Sarajevu je danas Dan žalosti. Petog maja obilježava se Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva s ciljem trajnog sjećanja na 1.601 ubijeno dijete tokom opsade od 1992. do 1995. godine. Ipak, ni trideset godina od kraja rata, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo nijednu optužnicu za jednu od najdužih opsada u modernoj historiji tokom koje je ubijen 11.541 građanin Sarajeva.

U regionalnom timu Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, koji obuhvata područje Sarajeva, angažirana su tri tužioca, potvrđeno je iz ove pravosudne institucije !Odgovoru.

U ovom Odjelu rade Marijana Čobović i Vladimir Simović, a nedavno je u ovaj Odjel premješten tužilac Nedim Ćosić, koji je ranije radio na procesuiranju govora mržnje i negiranja genocida.

Čobović i Ćosić su u februaru ove godine boravili u Hagu kako bi se izuzela sva dokumentacija o ubistvima sarajevskih civila, dakle 22 godine od osnivanja Tužilaštva BiH.

Ranije je u ovom Odjelu radila tužiteljica Vesna Ilić, koja je prošle godine otišla u penziju. Prema nezvaničnim informacijama iz Tužilaštva BiH do kojih je došao portal !Odgovor, Ilić i Simović dužili su 15 predmeta o zločinima s područja Sarajeva u KTRZ fazi (konkretno krivično djelo i počinitelj). Ilić za dvadesetdvadeset godina rada na ovim predmetima nije podigla optužnicu. Simović je godinama radio na ovim predmetima, prije nego ih je prošle godine preuzeo Nedim Ćosić.

“Iako je uspješno procesuirao predmet protiv Milorada Dodika i bio uspješan u procesuiranju negiranja genocida i izazivanja rasne i vjerske mržnje te o tome držao edukacije u BiH i Evropi, nametnuto mu je da vodi tužilački tim od kojih niko od istražitelja, kao ni tužilac Ćosić, ranije nije radio na predmetima ratnih zločina”, kaže izvor !Odgovora i dodaje da je Ćosić preraspoređen odlukom glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića.

Ilić je podigla optužnicu u slučaju Veliki park protiv Dragana Vikića i drugih za smrt osam vojnika JNA, koja je nakon više od pet godina okončana pravosnažnom oslobađajućom presudom.

Prije četiri godine je počeo sudski proces pred državnim Sudom za Dobrovoljačku koji vodi tužilac Mladen Vukojičić. Po optužnici Tužilaštva BiH sudi se Ejupu Ganiću, Zaimu Backoviću, Hamidu Bahti, Hasanu Efendiću, Fikretu Muslimoviću, Jusufu Pušini, Bakiru Alispahiću, Enesu Bezdrobu, Ismetu Dahiću i Mahiru Žiški, i u odvojenom predmetu Kerimu Lučareviću. Haškim presudama je utvrđeno da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila legitimni vojni cilj.

Presude za opsadu Sarajeva postoje pred međunarodnim sudovima još od 2003. godine, kada je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, za terorisanje građana Sarajeva, na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.

Za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.

Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen komandant VRS-a Ratko Mladić.

U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.

Sarajevski civili napadani su snajperskim i artiljerijskim projektilima dok su obrađivali vrtove, kupovali na pijaci ili čistili gradske ulice. Na njih je pucano dok su bili na sahranama, u kolima hitne pomoći, tramvajima, autobusima ili na biciklima.Napadi nisu bili odgovor ni na kakve vojne prijetnje.

Ove zaključke iznio je predsjedavajući sudija Alphons Orie u presudi protiv Galića.

Mnogi objekti – zgrada gradskog porodilišta na Jezeru, centralna Pošta, Vijećnica, Olimpijski muzej, zgrada dnevnog lista "Oslobođenje“, brojne fabrike, škole, ustanove kulture… – izgorjeli su do temelja.

Neki objekti, poput zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine, gađani su i tzv. modificiranim aviobombama teškim i po 250 kilograma, o čemu postoje svjedočenja i izvještaji balističara sa suđenja za zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Iz Tužilaštva BiH najavljeno je da će ove godine biti prve optužnice za opsadu Sarajeva.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida već godinama poziva Tužilaštvo BiH da pristupi anexu B revidirane strategije BiH, sa imenima odgovornih za granatiranje i snajpersko djelovanje u opsadi Sarajeva. Riječ je o dokumentaciji koja sadrži artiljerijske dnevnike Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a koja je sa različitih položaja gađala Sarajevo i njegove građane.

Brojni zločini počinjeni tokom opsade Sarajeva dokumentovani su i radom domaćih i stranih novinara. Jedan od takvih je i snimak objavljen 2021. godine o snajperskom djelovanju u Nedžarićima. Tada je u Tužilaštvu BiH formiran predmet koji je prošle godine ustupljen Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu.

Sudeći po snimku, snajperista Zoran Kulina je u glavu pogodio civila na Alipašinom Polju, a sve je kamerom zabilježio francuski novinar Philippe Buffon. Nekoliko dana nakon objave videa, portal Istraga je Kulinu našao u Istočnom Sarajevu.

“Ma, to je samo bila predstava. Nisam nikoga pogodio. Gađao sam žardinjeru”, rekao je tada Kulina. I kompanija Telemach prepoznala je na pomenutom snimku svog uposlenika i sve prijavila nadležnim institucijama. Pet godina kasnije, ovaj slučaj nema epilog iako je lako identifikovati sve osobe na snimku.

Pravda je za 350 hiljada Sarajlija, koji su proveli 1.425 dana pod opsadom, i spora i nedostižna, a godine koje prolaze čine svoje jer počinioci zločina zbog biološkog sata umiru. Ili misteriozno bježe preko granice.