Stalni minusi na tržištu rada, nema znakova oporavka i napretka u Federaciji

U Federaciji su u minusu neki od najvažnijih ekonomskih parametara, prije svih – broj zaposlenih, kao znak da ekonomija slabi i da nema potrebe za radnom snagom. Sljedstveno, smanjuje se i naplata javnih prihoda, prvenstveno u kritičnom sektoru doprinosa za penzije.

Brojke iz Porezne uprave, kroz nekoliko posmatranih uglova, pokazuju da je u Federaciji zaustavljen rast koji je bilježen i prije pandemije te nakon pandemijskog prekida i oporavka.

Martovsko stanje za svaku od posmatranih godina pokazuje također da nema oporavka.

U prva tri mjeseca 2026. nema znakova oporavka, uočljiv je blagi kontinuirani pad ali i razlika u odnosu isti period 2025. godine. Prva tromsječja svake godine nakon pandemije pokazuju oporavak, a 2025. dolazi do usporavanja te do pada 2026. godine.

Slabljenje tržišta rada počinje početkom 2025. godine, nakon uvođenja zabrane rada trgovina nedjeljom te nakon naglog skoka minimalca za preko 40 posto. Najbolje se to vidi u grafikonu koji prati razlike u broju zaposlenih u prva tri mjeseca: dok se u januaru i februaru 2025. ne vidi pad, u martu je već vidljiv neznatan rast, a u aprilu dolazi do prvog pada.

S obzirom da je Federacija od 2021. bilježila prosječni godišnji rast od oko 6.000 radnih mjesta, te da je na kraju 2025. zabilježila upravo toliki pad, ekonomski analitičari ocjenjuju da je zapravo izgubljeno 12.000 radnih mjesta.

Entitet koji je bilježio iznimno bolje ekonomske rezultate i bio motor razvoja države, pod vlašću Trojke, na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, ulazi u stagnaciju.