Ulaganje u strane dionice: Birokratija nas drži u finansijskom getu

Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini ubrzano rastu, dijelom i zbog toga što građani s viškom novca investiraju upravo u nekretnine. Međutim, kako cijene rastu, smanjuju se i mogućnosti onih građana koji imaju viška novca, ali nedovoljno za nekretninu. Uz nerazvijeno domaće tržište dionica i kapitala, ostaje pokušati investirati u inostranstvu. Ali takvo što je birokratski otežano zastarjelom regulativom.

U posljednje tri godine vrijednost dionice tehnološke kompanije Nvidia uvećala se za više od dvanaest puta. Ko je, recimo, krajem 2022. uložio 10.000 maraka, danas bi, uz vrijednost dionice od 120 hiljada, imao profit veći od 110 hiljada maraka.

Dok pojedinačni ulagači širom svijeta ostvaruju ovakve doprinose, građani Bosne i Hercegovine to ne mogu jer im domaći propisi i dalje otežavaju kupovinu stranih dionica.

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2025, u odnosu na prosječnu cijenu stanova u 2024, veća je za 15,4 posto. Ekonomski stručnjaci u razgovoru za portal !Odgovor pojašnjavaju da bi otvaranje novih mogućnosti za ulaganje novca dovelo do potencijalnog usporavanja rasta cijena nekretnina u BiH ili čak do smanjenja ukoliko bi građani imali nove i olakšane načine ulaganja svog novca.

Najveća prepreka za rasprostranjeno ulaganje novca u strane dionice jesu entitetski zakoni o deviznom poslovanju. Prema njima, rezidenti Federacije i Republike Srpske mogu vršiti plaćanja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu kapitala samo ako je ta kupovina izvršena preko ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u entitetu tog rezidenta.

Ekonomski stručnjak i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Admir Čavalić kaže da su ovi zakoni pisani prije pojave modernih aplikacija, fintecha i razvijenih finansijskih mogućnosti.

“Mi imamo sastavljeno zakonsko rješenje koje se nekako razvlači od rata naovamo i koje je relativno skeptično po pitanju inostranog investiranja u hartije od vrijednosti, naprimjer, i dionice. Postoje neki članovi koji su baš problematični, gdje se ne dozvoljava investiranje vani, odnosno vrlo je skučeno. Jedan dio se odnosi na korištenje domaćih brokera, a drugi dio na neke posebne registrovane međunarodne brokere. Dakle relativno konfuzno”, navodi Čavalić.

Osnovne institucije koje bi služila za transakcije prilikom ulaganja u strane dionice jesu banke, same po sebi konzervativne u BiH, smatra Čavalić. On pojašnjava da potencijalni investitori iz BiH u praksi nailaze na više prepreka.

Prva je izražena birokratizacija transakcija, jer su za proces ulaganja često potrebne različite potvrde, dozvole i dodatni dokazi, što odstupa od prakse u drugim zemljama. Uz to, transakcioni troškovi mogu biti znatno viši i time poništiti moguće dobitke, pa investitori, uz ionako prisutan rizik ulaganja, nerijetko odustaju od takvih transakcija.

Jedan od izazova jeste i otvaranje servisnog računa vani, za kojije potrebno odobrenje od Ministarstva finansija. Dodatni problem je i ograničena upotreba savremenih digitalnih alata i online platformi.

“One se sasvim normalno koriste vani, da se jednostavno investira preko aplikacije, preko mobilnih telefona, da se prate dionice na globalnim tržištima, da se kupuju, da se prodaju. Dakle banke, odnosno te posredničke institucije, apsolutno nekad limitiraju uopšte mogućnost korištenja navedenog, tako da smo mi investitorski i ‘finansijski geto' u samoj Evropi”, kaže Čavalić.

Dodaje da potencijalni investitori nemaju sigurnost prilikom ulaganja velikih iznosa.

“Sutra vam neko može pokucati na vrata, može vam odjednom nekakve poreze naplatiti, neke kazne, zato što ste prekršili zakon, a niste bili svjesni toga. Teško je očekivati neke značajnije investicije i pokretanje tržišta ako nema stabilnosti i sigurnosti da je vaša investicija zaštićena. To je osnova svega”, navodi on.

Uslugu ulaganja u vrijednosne papire na inostranim tržištima kapitala nudi Raiffeisen Bank d.d.,koja je dio Sarajevske berze. Njihovu uslugu mogu koristiti svi građani BiH.

U razgovoru za portal !Odgovorpojašnjavaju da klijenti dostavljaju banci set neophodne dokumentacije u cilju identifikacije klijenta, potom potpisuju Ugovor o skrbništvu i Ugovor o prosljeđivanju naloga na inostrana tržišta kapitala. Nakon otvaranja skrbničkog računa i pologa novca, klijent može izdavati kupovne naloge.

“Naknada za prosljeđivanje naloga se obračunava i naplaćuje odmah po transakciji, dok se naknade za usluge skrbništva obračunavaju i naplaćuju mjesečno”, pojašnjavaju i dodaju da se svi primjenjivi inostrani porezi naplaćuju automatski. Dodaju da klijenti samostalno izvršavaju svoje poreske obaveze unutar BiH.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran navodi da u Federaciji postoji kriza koja traje godinama u vezi sa Komisijom za vrijednosne papire.

“Puno se u Parlamentu nedavno raspravljalo, ali uglavnom se fokusira na temu Komisije i domaćih berzi i zašto one nisu aktivne. Kada je riječ o ulaganjima izvan BiH, nisam siguran da je tu uopšte bilo nekih inicijativa jer to nije prioritet. Većina građana nema sredstava kojima bi mogla da se bavi takvim transakcijama i to bi se odnosilo na manji broj ljudi sa viškom novca. Sa druge strane, obzirom da su naša tržišta kapitala ovakva kakva jesu, da BiH nedostaje novca, pitanje je koliko vlasti žele da olakšaju da se novac iznosi iz BiH i obrće negdje drugo”, smatra on.

Jedan od razloga zašto su cijene nekretnina u BiH visoke jeste činjenica da građani koji imaju viška novca, taj novac nemaju gdje ulagati, smatra Gavran, dok domaće tržište kapitala u praksi ne postoji.

“Na kraju onima koji imaju puno novca ostaje ulaganje u nekretnine i pošto oni kupuju stanove kao investiciju, a ne kao mjesto gdje će stanovati, imamo jako puno praznih stanova koje neko posjeduje kao kapital i onda ljudi kojima zaista trebaju nekretnine su prinuđeni plaćati nenormalno visoke cijene i zbog toga cijene idu ka gore”, kaže on.

U Republici Srpskoj trenutno tri brokerske kuće pružaju uslugu trgovanja na svjetskim berzama. Jedna od njih je i Eurobroker iz Banjaluke koja uslugu trgovanja na svjetskim berzama pruža u saradnji sa online platformom Interactive Brokers, putem koje je moguće trgovati na više od 160 tržišta širom svijeta.

Ukoliko klijent iz Republike Srpske ili Federacije odluči koristiti usluge ove brokerske kuće, potrebno je zaključiti određene ugovore i otvoriti individualni brokerski račun partnerskog brokera ove kuće, a putem kojeg se realiziraju sve transakcije.

“Broj građana u BiH koji investiraju na berzi i dalje je relativno mali, što je u skladu sa ukupnim nivoom finansijske pismenosti u našem društvu. Ipak, posljednjih godina primjetan je jasan i stabilan trend rasta interesovanja za ulaganja na svjetskim berzama. Konkretno, Eurobroker je u 2024. godini zabilježio povećanje od 79 posto u broju klijenata koji koriste uslugu trgovanja na međunarodnim tržištima, što potvrđuje da sve veći broj građana prepoznaje prednosti diverzifikacije i investiranja izvan domaćeg tržišta”, navode iz ove brokerske kuće.

Oni pojašnjavaju da se provizije obračunavaju i naplaćuju prilikom realizacije transakcije, te se razlikuju prema vrsti finansijskog proizvoda, tržištu i valuti u kojoj se trguje.

Čavalić smatra tržište ne bi trebalo biti rezervisano samo za jednu manju skupinu građana koji se odlučuju na ovakve investicije.

“Da li ćete vi tražiti nekog posrednika, da li ćete otvarati negdje vani račun, ilegalno, pa ići na sistem, opet su nekakvi posrednički dodani troškovi. Tako da kad to sve prođe, vjerovatno da mali broj pojedinaca tako nešto radi”, kaže Čavalić.

On je ranije upućivao inicijativu prema Ministarstvu finansija Federacije i na Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije.

“Razumjeli su i članovi Odbora da je to problem, u smislu da se ide ka izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, da se isti unaprijedi, ali to bi nam trebalo pripremiti Ministarstvo finansija”, kaže Čavalić i dodaje da je iz Ministarstva dobio samo šturi odgovor da će ovo pitanje uzeti u razmatranje kada se bude radilo na izmjeni zakona.

Ministarstvo finansija Federacije do trenutka objave teksta nije dostavilo odgovor na naš upit.

Iz Komisije za vrijednosne papire Federacije za portal !Odgovor su kazali je međunarodno ulaganje moguće putem ovlaštenih posrednika koji imaju odobrenje ove institucije, te da se trenutno ne mogu sankcionisati građani koji novac u dionice ulažu putem platformi koje nisu licencirane u Federaciji.

“Komisija nadležnim institucijama predlaže izmjene i unapređenje propisa iz oblasti tržišta kapitala. Pitanje pristupa međunarodnim tržištima jedno je od područja koje zahtijeva šire institucionalno razmatranje, uključujući zakonska, nadzorna i tehničko-operativna pitanja”, navode iz ove institucije.

Čavalić zaključuje da je tržište previše regulisano i zastarjelo.

“Tržište ne prepoznaje nove finansijske tehnologije koje su zavladale svijetom u posljednjih deset do 20 godina, koje su ustvari potpuno promijenile koncept berze i investiranja, dakle to se radi iz udobnosti vlastitog doma, na mobilnom telefonu, kao nekakva društvena mreža, kliknete, prodajete, kupujete, malo se zaigrate s tim, ostvarite s tim neku štednju”, zaključuje Čavalić.

Nedavno je Vlada u Brčkom najavila osnivanje berze u ovom distriktu. Naglašeno je da inicijativa ima za cilj usklađivanje propisa Brčko distrikta sa modernim standardima tržišta kapitala i stvaranje pretpostavki koje otvaraju prostor za razvoj berze u Brčkom. Projekat se realizuje u saradnji s projektnim timom američkih investitora. Da li će otvaranje ove berze olakšati našim građanima ulaganje u strane dionice, ostaje da se vidi.