Pendarovski: EU je savez 27 država – i 27 nacionalnih interesa

Harizmatičan, stručan i otvoren prema svim zajednicama multinacionalnog društva Sjeverne Makedonije – bivši predsjednik ove države Stevo Pendarovski jedan je od rijetkih općeprihvaćenih autoriteta u svojoj zemlji.

Proteklog je vikenda boravio u Sarajevu, gdje je, kao gost Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), održao predavanje na temu “Nova geopolitička paradigma: mjesto Balkana u Evropi koja se mijenja“.

Dr Stevo Pendarovski (1963) bio je peti predsjednik Republike Sjeverne Makedonije (2019–2024). Ovaj profesor međunarodnih odnosa već decenijama je prisutan na makedonskoj javnoj i političkoj sceni. Bio je savjetnik dvojici predsjednika (Trajkovski i Crvenkoski), predsjednik Državne izborne komisije, član Sobranja (makedonskog parlamenta), portparol ministarstva unutrašnjih poslova, nacionalni koordinator za pripremu zemlje za učlanjenje u NATO.

Bivši makedonski predsjednik kazao je da se najveća geopolitička promjena u regionu desila s disolucijom bivše Jugoslavije, kada je nastalo sedam novih država.

„S padom Jugoslavije i nastankom novih država nije se desio samo obični transformativni moment nego se desilo nekoliko manjih promjena koje su utjecale na percepcije ljudi koji žive u ovom regionu. Prvo, to je bila promjena ideologije. Mlađe generacije ne znaju da smo mi bili u sasvim drugom geopolitičkom okviru. U toj ideologiji mi smo učili o političkim institucijama i terminima koji nisu imali ništa zajedničko sa zapadnom ideologijom, ekonomijom i politikom”, kaže dr Pendarovski.

Padom socijalističkih/komunističkih postavki, u kojima je pojedinac bio ograničen a država dominirala svim sferama, nisu pale i vrijednosti. Ograničavanje privatne slobode i inicijative i danas se osjeća u svijesti starijih generacija, koje i dalje očekuju da će neko drugi za njih donijeti promjenu. Takvo razmišljanje se prenosi na mlađe generacije što otežava suštinsku transformaciju društva.

Najveća promjena nakon pada Jugoslavije jeste porast nacionalizma, koji i dalje definira političke trendove u regionu.

„U Jugoslaviji nacionalizam je bio suzbijan od 1945. do 1989. godine. Velike čistke su se desile u Komunističkoj partiji Jugoslavije. Praktično je svako republičko rukovodstvo partije, od Slovenije do Makedonije, bilo promijenjeno ili pod represijom. Raspadom Jugoslavije mi smo dobili potpuno novo okruženje, novu geopolitiku. Svi smo, od Slovenije do Makedonije, željeli da se pridružimo zapadu, a Jugoslavija je bila nesvrstana. Tačno je da je Jugoslavija od 1945. do 1990. više naginjala zapadnom bloku. Posebno poslije 1948. godine kad je Tito rekao historijsko Ne Staljinu, ali Jugoslavija nikada nije bila formalni a ni suštinski dio zapadne alijanse”, pojašnjava dr Pendarovski.

Takav odnos, po njegovom mišljenju, i dalje generiše krive percepcije međunarodnih odnosa, teorije zavjera i pogrešna očekivanja od Zapada, što na maligni način koriste konkurentske sile s istoka.

“Naredni veoma bitan geopolitički moment koji je prestrukturirao region jeste 1999. godina i NATO-ovo bombardiranje Srbije zbog Kosova. Neki narodi su ove događaje doživjeli kao pravedne, a neki nisu. Podjele u regionu su postale još izraženije. Najveće demonstracije protiv NATO-a su bile u Grčkoj, a tada je zapaljena američka ambasada u Skoplju”, podsjeća dr Pendarovski.

Godina 2004. je bila nova prijelomna tačka, kada Slovenija ulazi u EU i NATO. Do tada se koristio termin Jugoistočna Evropa.

“Kada je prvi put uveden termin Zapadni Balkan on je označavao bivšu Jugoslaviju bez Slovenije plus Albanija. Kasnije, ulaskom Hrvatske u EU, on se dodatno smanjio”, ističe dr. Pendarovski.

Albanija i Hrvatska ulaze u NATO 2009. godine, zatim 2013. godine Hrvatska u Evropsku uniju. Crna Gora postaje članica NATO-a 2017, a Sjeverna Makedonija 2020. godine.

Veliki geopolitički potres na svjetskom nivou, koji je imao odjeke u regionu, bio je 11. septembar i napad na Ameriku.

“Po mom uvjerenju, to je bio moment u kojem je Amerika uveliko počela da se povlači s Balkana. Oni su i dalje prisutni politički, diplomatski i vojno, ali je to je simbolično i pod komandom drugih država. Sve ugovore u 1992. pa i poslije 2001. godine na Balkanu je nametala američka administracija. Evropska unija je slijedila, ona nije kreirala politike, ona je pratila ono što su Amerikanci stavili na sto”, naglašava dr Pendarovski.

Po njemu je problem Evropske unije u tome šta svaka članica ima svoju percepciju i interese, a često nema zajednički pristup izazovima sa kojima se suočava. Jedan od primjera jeste da pojedine države EU imaju neoficijalno različite stavove iza zavjese, u odnosu na zvanične pozicije koje ima EU.

“To je heterogena zajednica 27 država i isto toliko različitih nacionalnih interesa. To je po definiciji haos za države koje su u tranziciji. Često vodeće države EU prema Balkanu imaju različite stavove, što usporava integraciju regije. Pošto smo bili prepušteni domaćim ekonomskim i političkim elitama, a nismo imali demokratsko iskustvo, počelo je usporavanje euroatlantskih integracija. S druge strane, većina država regije nije imala nikakvu demokratsku memoriju, a naša društva nisu još uvijek razvila svijest o kulturnom i političkom pluralizmu“, smatra bivši predsjednik Sjeverne Makedonije.

Uspoređujući Zapadni Balkan i Baltik, on objašnjava da su njihove političke elite još tokom 1990-tih godina imale lidere koji su stasali u Americi, Kanadi ili Evropi i koji su imali drugačiji kod razmišljanja.

Također je ukazao na opasne trendove porasta nacionalizma kod novih generacija u poređenju s njihovim roditeljima.

“Generacije koje dolaze trebaju kroz novo obrazovanje izrasti i razmišljati drugačije. Postavlja se pitanje zašto nova generacija ne razmišlja u skladu sa zapadnim prednostima i standardima? Zato što još uvijek njihovi roditelji, djedovi, bake, pričaju kako je bilo dobro u Jugoslaviji, kako je život bio uređen, kako je ekonomija bila bolja. Mnoga istraživanja pokazuju da su nove generacije više odane nacionalizmu nego njihovi roditelji. Ukupni društveno-politički odnosi pokazuju da nacionalizam ne jenjava i postaje sve jači”, smatra dr Pendarovski.

Po njegovom mišljenju loša politika EU prema regiji dodatno pogoduje nacionalistima i otežava prozapadno orijentisanim strankama, što pokazuju brojni izbori.

“Nakon ulaska Hrvatske u EU nije bilo proširenja, ali prije toga je bila velika praznina od 2004. godine. U tim okolnostima, imali smo i predsjednika Evropske komisije Junckera, koji je na početku svog mandata poručio da u narednih pet godina nema proširivanja EU. U takvim okolnostima bujaju elite sklone nacionalizmu i korupciji. Evropska ideja i entuzijazam su praktično sasječen u korijenu, zbog toga što Evropska unija u zadnjih 15–20 godina nije pokazivala nikakav interes da integrira ostale države Balkana”, ocijenio je dr Pendarovski.

Naredna geopolitička promjena koja je bila značajna za region jeste ulazak Crne Gore u NATO 2017. godine.

“To je bilo mnogo zanimljivo, jer je Crna Gora do tada smatrana za ekstenziju Srbije u političkom i strateškom smislu. To što je tada napravilo crnogorsko rukovodstvo je bila prava senzacija, jer su praktično preko noći presjekli sve ruske veze na terenu. U ovom kontekstu možemo spomenuti i ulazak S. Makedonije u NATO, što predstavlja izuzetak u svjetskoj historiji, jer smo promijenili ime da bismo ušli u jednu organizaciju. To je bio preokret u sigurnosnom smislu i poruka svima onima koji zagovaraju destabilizaciju”, dodaje on.

Predsjednik smatra da je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine označila promjenu paradigme, odnosno ovaj događaj je imao veće geopolitičke posljedice i udar na kontinentalnu sigurnost Evropu nego pad komunizma.

“Njemačka udvostručuje vojni budžet. Svi razmišljaju kako da proizvedu više municije i oružja, što je bilo nezamislivo za Evropu koja je 50-60 godina bila pod sigurnosnim kišobranom Amerike. Do tad je Evropa bila samo fokusirana kako da što kvalitetnije uredi život svojih građana. U konačnici, NATO danas proizvodi više municije nego Rusija, a tako je bilo samo tokom trke u naoružanju u doba Hladnog rata”, kaže dr Pendarovski.

On podsjeća da je i ovaj sukob podijelio Balkan na one koji su za Ukrajince i one koji podržavaju Ruse.

“Veliku geopolitičku promjenu na svjetskom nivou je označio povratak Trumpa u Bijelu kuću, što je žestoko podijelilo i naš region. Sva istraživanja pokazuju da autokrate u regionu Trumpa vide kao spasitelja, jer oni se nadaju da će upravo Trump uništiti Ameriku koja je u tim krugovima kriva za raspad Jugoslavije. Imamo i razmišljanje suverenista, da je dobro što se Trump vratio na čelo Amerike, jer je ona pretjerala u izvozu demokratije i miješanju u unutrašnja pitanja mnogih država. Oni ne znaju da svaka država koja se zatvori u sebe nikad nije postala velika sila niti je prosperirala u ekonomiji. Izolacija u okolnostima globalizacije nije dobar izbor”, smatra dr Pendarovski.

Sve navedeno se desilo, a ono što je najavljeno da će se desiti do kraja ovog desetljeća jeste ulazak Albanije i Crne Gore u EU. Prema bivšem predsjedniku, S. Makedonija je bila u ovoj grupi ranije, ali nažalost sadašnja vlast u Skoplju ne djeluje u smjeru EU.

“Dobra politika i političari koji misle na budućnost su oni koji nisu fokusirani samo na svoj mandat. Primjer takve politike je Zoran Zaev, koji je godinu nakon ulaska Makedonije u NATO izgubio na izborima”, zaključio je u svom izlaganju bivši predsjednik S. Makedonije.