Elektrifikacija bugarskog voza: Šta nova tehnologija može, a šta ne može spriječiti

Prošle nedjelje u osam navečer, sat nakon što su zatvorena birališta, rezultati su već bili na ekranima. Za zemlju u kojoj se izborna noć redovno pretvarala u višednevno čekanje, ovo se čini kao ozbiljan napredak. Ali sama brzina brojanja ne bi se trebala uzimati kao potvrda da je cijeli izborni postupak pošten. Skener može besprijekorno prebrojati i glasove birača koji su plaćeni, ucijenjeni ili nadzirani dok glasaju. Tačnost rezultata sama po sebi nužno ne potvrđuje i slobodu izbora

Prvi ozbiljniji incident stigao je iz Žepča: u službenom vozilu Općine, kojim se služio mobilni tim, snimljeni su ispunjeni glasački listići, a na dijelu njih zaokruženi su HDZ BiH i njegovi kandidati. Općinska izborna komisija smijenila je predsjednika tima i najavila obavještavanje Centralne izborne komisije i policije. Ko je listiće ispunio i kuda su bili krenuli, utvrdit će istraga. Ali jedno pitanje ne mora čekati policiju: kako su listići uopće dospjeli u općinski automobil, daleko od biometrijskog terminala i skenera?

Na biračkim mjestima opstali su obrasci koji zavise od odnosa među ljudima. Koalicija Pod lupom je zabilježila porodično glasanje i zloupotrebe pomoći pri glasanju, a na 0,5 posto posmatranih mjesta više od deset slučajeva glasanja bez skeniranja otiska prsta. Ista koalicija navodi da je uređaj na 6,7 posto mjesta spriječio neregularno pružanje pomoći. Učinak tehnologije treba mjeriti upravo takvim nalazima: šta je zaustavila, šta je prošlo i kako su provedeni izuzeci.

Tehnika je zakazivala češće nego što bi brzina rezultata dala naslutiti: probleme s identifikacijom zabilježeni su na 14, a sa skenerima na 21,3 posto posmatranih birališta. Za kontrolu izbora presudno je šta se tokom zastoja radilo, ko je odobrio drugačiju proceduru i jesu li te odluke zabilježene.

Kandidat za člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Slaven Kovačević ustvrdio je da je rast izlaznosti u sredinama pod HDZ-om između 17 i 19 sati bio „operativno nemoguć“. Međutim, i na nivou cijele zemlje izlaznost je porasla sa 32,20 posto u 17 sati na oko 42 posto. Taj podatak njegov prigovor usmjerava prema konkretnim biračkim mjestima i njihovom kapacitetu. Tvrdnja o glasanju gotovo do ponoći zahtijeva zaseban odgovor: prema izvještaju s konferencije CIK-a, mjestima s kašnjenjem i prekidima dozvoljen je rad najduže do 22 sata. Potrebno je utvrditi na šta se odnose kasniji vremenski zapisi koje Kovačević spominje.

Ni 62.017 nevažećih listića nije ono što se na prvi pogled čini. U preliminarnom prikazu CIK-a od 9. oktobra u 9.15 sati, 47.945 njih bilo je prazno, a 14.072 nevažeće iz drugih razloga. Tri četvrtine nevažećih listića su prazne, a prazan listić je najčešće birač koji je došao i nikoga nije zaokružio. Ako je neki važeći glas naknadno poništen, treba ga tražiti među preostalih 14.072, a odgovor se nalazi u samim listićima, a ne u zbiru.

Izlaznost je pala na oko 42 posto, što je otprilike deset poena manje nego 2022. godine. Koalicija Pod lupom smatra da su ranije izborne nepravilnosti vještački podizale odziv, ali ne isključuje ni uticaj apatije kod birača. Ovaj procenat, međutim, ne otkriva razliku između glasova koji više nisu mogli biti zloupotrijebljeni i onih birača koji su jednostavno ostali kod kuće.

Bugarski voz, jedna od najstarijih izbornih prevara, ide ovako: organizator biraču da unaprijed zaokružen listić, birač ga ubaci u kutiju, a prazan listić koji je dobio na biralištu iznese i preda organizatoru. Ovaj ga zaokruži za sljedećeg birača, i voz ide dalje. Biometrija tu nije od prevelike pomoći, jer potvrđuje samo ko je birač, ne i čiji je listić u njegovoj ruci. Prema odluci CIK-a, svaki listić ima QR kod s šifriranim podacima o biračkom mjestu i broju listića, pa je teško ubaciti lažni listić. Ali u bugarskom vozu nijedan listić nije lažan: svi su izdati na istom biralištu, samo ih je ispunio neko drugi.

Elektrifikacija odnosno digitalizacija procesa tjera organizatore prevare da traže druge tračnice. Kupovina glasova, pritisak i nadzor birača mogu opstati i uz urednu identifikaciju i tačno brojanje. Za njihovo suzbijanje potrebni su zaštita tajnosti glasanja, nadzor nad izbornim materijalom i sankcije za ljude koji organiziraju zloupotrebe.

Izbori ne počinju na biralištu. Birački spisak nastaje iz podataka o identitetu i prebivalištu, a njih ne vodi CIK, nego policija i općinske službe. MUP Republike Srpske je na sam dan izbora, od 7 do 19 sati, na posebnim lokacijama izdavao lične dokumente i prijavljivao prebivalište.Izbori ne počinju na biralištu. Birački spisak nastaje iz podataka o identitetu i prebivalištu, a njih ne vodi CIK, nego policija i općinske službe.

Zatim slijede štampanje i distribucija listića, čuvanje materijala, konfiguracija uređaja, servisne intervencije i objedinjavanje rezultata. Svaki korak ima odgovornu osobu i mora ostaviti trag koji se može pregledati. Što više poslova preuzme tehnologija, to su važnije evidencije o tome ko joj je pristupao i šta je mijenjao.

Da tehnologija može postati paravan, vidjeli smo i u nogometu. Video assisted review ili VAR je uveden da bi smanjio sudijske greške, ali sporna odluka sada se lakše brani riječima da ju je „VAR provjerio“, iako je snimak i dalje tumačio čovjek. Na izborima bi rečenica „sistem je evidentirao“ trebala značiti otvaranje postupka provjere, a ne zatvaranje rasprave.

CIK je posao vrijedan 74,53 miliona KM povjerio grupi koju predvodi Smartmatic, kompanija koju su 2000. na Floridi osnovali venecuelanski inženjeri i čija se tehnologija koristila na izborima od Venecuele i Filipina do Belgije i Estonije. Posao obuhvata opremu, softver, štampanje listića, skladištenje, distribuciju i tehničku podršku. Izvorni kod i autorska prava za softver razvijen ili prilagođen za BiH prelaze, prema ugovoru, u vlasništvo CIK-a.

Komisija je 18. septembra ugovorila i nezavisnu verifikaciju, validaciju i reviziju tehnologije s grupom predvođenom kompanijom PRO V&V. Pitanje je šta je pregledano, kakvi su nalazi i kako je potvrđeno da su provjerene verzije korištene na izborima. Ugovor obavezuje revizora na povjerljivost, a objavljivanje podataka zavisi od pisane saglasnosti CIK-a. Komisija zato mora odrediti šta može predstaviti javnosti kako bi ona mogla procijeniti rezultate kontrole.

Venecuela je 2017. pokazala da se rezultat može promijeniti i poslije brojanja. Nakon izbora za Ustavotvornu skupštinu Smartmatic je javno saopćio da je objavljena izlaznost veća od stvarne za najmanje milion glasova. Na prevaru je, dakle, upozorio sam dobavljač tehnologije. Kompanija je objasnila da je izborna vlast mogla zanemariti izvještaj sistema i objaviti svoje brojke, jer u prostoriji nije bilo nijednog opozicionog predstavnika da to primijeti. Ako je sistem izbrojao tačno, od toga nije bilo koristi: niko nije mogao uporediti njegov zapis s objavljenim rezultatom. Elektronski trag vrijedi samo ako ga neko može pročitati i tražiti objašnjenje za razliku.

Dodatnu pažnju zahtijeva i pitanje javnih nabavki. Američko Ministarstvo pravde je u oktobru 2025. podiglo proširenu optužnicu protiv SGO Corporation Limited, matične kompanije Smartmatic grupe, i još nekoliko optuženih zbog navodnog podmićivanja u vrijednosti većoj od milion dolara tokom ugovaranja s filipinskom izbornom komisijom. Optužnica, naravno, nije i presuda, ali je dovoljan razlog da se ugovor u Bosni i Hercegovini prati pažljivije, od dodjele do posljednje fakture.

CIK više nema izgovor da nešto ne može znati. Ima vremena identifikacije, evidencije izuzetaka, servisne zapise, nalaze revizije i papirne listiće za poređenje s elektronskim rezultatom. Na svaki konkretan prigovor zato može odgovoriti dokumentom, a ne saopćenjem.

Za takvu provjeru ne treba otkriti ni čiji glas ni čiji otisak prsta. Treba samo da posmatrači, stranke, vještaci i sudovi imaju zakonit pristup materijalu koji sumnju može potvrditi ili odbaciti. Brz rezultat skraćuje čekanje, a tek provjerljiv rezultat pokazuje ko je za šta odgovoran. Elektrifikacija izbora ima puni smisao tek kada oteža prevaru i olakša njeno dokazivanje.