Haris Zahiragić, mladi političar koji se tek treba dokazati na višim nivoima

Gostujući u emisiji Otvoreno na HRT-u mladi političar Haris Zahiragić izašao je na regionalnu političku scenu.

Mlad, vispren i „oratorski nadmoćan“, Zahiragić je na neprijateljskom terenu dekonstruisao jednu od važnih teza koju je saborski zastupnik Nino Raspudić pokušao plasirati kao „krunski dokaz“ za hrvatsku publiku, iako je riječ o odavno izlizanoj tezi u bosanskohercegovačkoj političkoj javnosti.

Naime, Raspudić je tvrdio da član Predsjedništva BiH, Hrvat iz Federacije BiH, treba predstavljati isključivo hrvatski narod, a ne sve građane Federacije BiH. Kako rođeni Mostarac sa zagrebačkom adresom navodi, ustavna mogućnost pokretanja vitalnog nacionalnog interesa dokazuje da se „veto“ upućuje Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Zahiragić ga je, međutim, prekinuo pitanjem „ko bira hrvatske delegate u Dom naroda FBiH?“, insistirajući na činjenici da njih, kroz kantonalne skupštine, biraju svi građani.

Profesor italijanskog jezika i književnosti, koji je zbog svog porijekla u Zagrebu postao „ekspert“ za ustavna pitanja u Bosni i Hercegovini, morao se složiti sa Zahiragićem. Iako je kasnije pokušao napraviti odstupnicu, u tom procesu je iznio nekoliko potpuno netačnih informacija i poluistina.

Ipak, ovo je samo jedan od zanimljivih detalja iz pomenute emisije. Zahiragić je već samim dolaskom u zagrebački studio – odbijajući gostovanje putem linka i pristajući na utakmicu u gostima – stekao malu prednost nad ostalim sagovornicima.

A tamo su ga dočekala tri različita politička bloka: vladajući HDZ, manji partner u sadašnjoj vlasti, ekstremno desni Domovinski pokret te opozicionar Raspudić. Iz njihovih izlaganja bilo je očito da je stav službenog i neslužbenog Zagreba glede pitanja Izbornog zakona u BiH gotovo identičan.

Zahiragić je svojom energijom i prepoznatljivom „mahalskom drčnošću“ poprilično raksrinkao te argumente i njihov postavljeni okvir, uz jasnu poruku da „neće doći do stvaranja Herceg-Bosne“.

Haris Zahiragić je bez sumnje zanimljiva pojava u bosanskohercegovačkoj politici. Njegovi prvi medijski istupi započeli su još dok je bio predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS). Uslijedilo je učlanjivanje u tada vladajuću SDA, ulazak u Skupštinu Kantona Sarajevo (i to direktnom intervencijom Bakira Izetbegovića), a potom i uspon do pozicije jednog od potpredsjednika najveće bošnjačke stranke. Time je postao vjerovatno jedan od najmlađih funkcionera koji su se našli u samom vrhu ove političke organizacije.

Mnogi danas povlače paralele između Elmedina Konakovića, lidera Naroda i pravde i trenutnog ministra vanjskih poslova BiH, i samog Zahiragića. Razlozi su očigledni: slično plivanje u kantonalnim stranačkim vodama, neupitna podrška vrha stranke u ključnim momentima, jak i silovit javni nastup, odlično snalaženje pred kamerama, pa – može se reći – i buran privatni život koji privlači pažnju javnosti.

Ipak, postoje dvije bitne razlike. Prva je formalno obrazovanje Zahiragića u odnosu na Konakovića, a druga je način njihovog političkog profilisanja. Zahiragićev direktni politički uzlet obilježen je isključivo opozicionim djelovanjem njegove stranke u Kantonu Sarajevo, dok je Konaković svoj put i prepoznatljivost gradio godinama unutar tada vladajuće kantoanlne strukture.

Nijednog od njih dvojice ne treba posmatrati odvojeno od kantonalne politike. Upravo im je Sarajevo, sa svojom specifičnom i intrigantnom političkom scenom, dalo potreban set vještina za nastup na višim nivoima. I dok vidimo da se Konaković, koliko-toliko, snašao na državnoj sceni u svom prvom mandatu u izvršnoj vlasti, ostaje pitanje kako će se u takvim okolnostima postaviti Zahiragić.

Za razliku od Konakovića koji ima dugogodišnje iskustvo upravljanja procesima, Zahiragić je za sada ostao ograničen na opozicione skupštinske klupe i unutarstranačke borbe. Na regionalnom terenu je dokazao da zna napadati, ali tek ostaje da se vidi kako će igrati kada bude morao braniti konkretne rezultate vlasti.

Haris Zahiragić rođen je 9. novembra 1991. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu i Prvu gimnaziju. Diplomirao je 2014. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je kasnije stekao i zvanje magistra prava.

Tokom studentskih dana intenzivno se angažovao u studentskoj politici, kroz koju je stekao širu prepoznatljivost u javnosti. Od 2015. do 2016. godine obavljao je funkciju predsjednika Skupštine Udruženja studenata prava.

Radio je i kao pripravnik u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je bio angažovan na poslovima u Administrativno-pravnoj komisiji, Ustavno-pravnoj komisiji, Zakonodavnoj komisiji i Klubu delegata bošnjačkog naroda

Nakon toga obavljao je više funkcija unutar Univerziteta u Sarajevu, uključujući članstvo u Senatu Univerziteta, Upravnom odboru Univerziteta, Naučnom vijeću Pravnog fakulteta, dok je javnosti posebno postao poznat kao predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS). Njegov mandat obilježili su javni istupi, zagovaranje studentskih prava i politički angažman koji ga je uveo u širi politički prostor.

Godine 2017. zaposlio se u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Na Općim izborima 2018. godine izabran je za zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, a mandat je obnovio i na izborima 2022. godine.

U mandatu 2022–2026 delegiran je u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok trenutno obavlja funkcije delegata u Domu naroda FBiH, zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo i potpredsjednika SDA.