Zahiragić: Kažem vam, usred Zagreba, Herceg-Bosna nikad neće biti napravljena

Domovinski pokret zatražio je u ponedjeljak da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije postigne dogovor o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti kako bi se osiguralo da Hrvati imaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Inicijativu su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" analizirali Frano Matušić, Mladen Barać, Haris Zahiragić i Nino Raspudić.

Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, podsjetio je na izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da je za promjenu izbornog sistema i Ustava potreban konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH.

"Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami. Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put", kazao je Barać.

Rekao je da je ovo pitanje nacionalni interes.

"Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način "na nož". Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes", rekao je Barać.

Najavio je da će za dvije sedmice napisati dokument koji će predočiti koalicionim partnerima.

"Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa, da glasaju za nju. To je skroz u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes Hrvatske u cijelosti. Gledamo veću širinu. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da Hrvatska nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu", dodao je.

Frano Matušić, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova (HDZ), kazao je da se još ne zna što je to, kakva je to ideja u smislu konkretnog prijedloga.

"Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH", rekao je i dodao da su Hrvati četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.

"To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti", dodao je.

Ponovio je da je Željko Komšić "nelegitiman predstavnik" te da "vraćanje Herceg-Bosne" mora biti stvar dogovora naroda u BiH.

"Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug. "Vrtio sam ih u krug", bile su riječi Bakira Izetbegovića u Neumu kada su srušeni bili ti isti pregovori", kazao je Barać.

Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA, kazao je Baraću:

"Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem lično", kazao je.

Kazao je da su Bošnjaci dobronamjeran i dobar narod, ali isto tako i ponosan i dostojanstven.

"I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine - vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji", kazao je Zahiragić.

S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva, rekao je Zahiragić.

"Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju - dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske - Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Jevreji? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 tisuća ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?", upitao je Zahiragić.

Podsjetio je na presude Evropskog suda za ljudska prava koji je rekao da pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. "A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko", kazao je.

Dejtonski sporazum je, kaže, propisao da se u entitetu Federacija biraju dva člana, a za kandidatkinju HDZ-a BiH su uglavnom glasali Srbi i na prošlim i na pretprošlim izborima. Istaknuo je da su i za člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda također glasali mnogi Srbi i Hrvati.

"I mi nikada nismo rekli da Denis Bećirović nije, iako nije iz moje stranke, legitiman član Predsjedništva.
Ovo je obaveza moja da kažem. BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50%", izjavio je Zahiragić.

Po aneksu 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma stoji da u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, član Predsjedništva se obraća Domu naroda, svog naroda, kazao je Nino Raspudić, zastupnik u Hrvatskom saboru (Drito).

"Tu je jasno da on nije samo pripadnik tog naroda. Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate", rekao je.

Raspudić je među ostalim rekao da Zahiragić može govoriti maksimalno u ime 25% teritorija BiH, a ne u ime cijele BiH.

"Naravno da mogu govoriti u cijeloj BiH", rekao je Zahiragić.

Odgovarajući Zahiragiću o tome da Hrvati participiraju u vlasti, Raspudić je kazao da je to zato što se "u ovoj konstelaciji bošnjačke stranke nisu složile da se izaberu".

"U svakom trenutku Bošnjaci mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike. Dodatna je šteta to za Hrvate što ta situacija, strah od preglasavanja, Hrvatima oduzima pravo na pluralizam. I onda se homogeniziraju oko, po meni, loše opcije, a to je HDZ BiH da ne bi bili preglasani. Dakle, dupla šteta se nanosi i Hrvatima. Međunarodna zajednica je tu ključni faktor", rekao je.

Domovinskom pokretu je u interesu funkcionalna BiH gdje su njezini građani i narodi zadovoljni, rekao je Barać i dodao da se otvara mogućnost nekog novog pristupa koji se razlikuje od dosadašnjih politika, a koje su, prema njegovim riječima, išle na štetu hrvatskog naroda.

"Jedino što tražimo je, dakle, državnički pristup koji će nadići ove nekakve podjele. Vi ovdje cijelo vrijeme možete vidjeti ovaj nekakav sukob, koliziju koja se odnosi na odnos SDA i HDZ-a Bosne i Hercegovine.
HDZ BiH ima legitimne predstavnike u BiH znaju braniti svoja prava", kazao je Matušić naglasivši da je svima jasno da je interes Hrvatske stabilna, funkcionalna BiH na evropskom putu i sutra kao članica EU.

Zahiragić je podsjetio da je Vlada Federacije imenovana glasovima Srbina, Hrvata i Nijemca kada je visoki predstavnik Cristian Schmidt, uz podršku tadašnjeg ambasadora SAD Michaela Murphyja, suspendovao Ustav.

"Tamo gdje Bošnjaci i Hrvati žive skupa, zajedno su i u vlasti", rekao je Zahiragić.

Proprocionalnost je, kako je rekao, dio Daytona, ali se ne može uzimati kao sa švedskog stola.

"U nekim segmentima Bošnjaka je 80 posto, a dijelimo 50-50 posto vlasti", kazao je i dodao da je evropski put BiH blokiran od strane HDZ-a i SNSD-a.