O inflaciji pričaju ljudi koji ne znaju koliki im je račun za struju

Rast cijena hrane i veće akcize ponovo su povećali inflaciju u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci iz Programa ekonomskih reformi BiH za period 2026–2028. Iako vlasti najavljuju stabilizaciju cijena u narednim godinama, dosadašnja iskustva i globalne neizvjesnosti ne ostavljaju puno prostora da se vjeruje u takve najave.

Dokument, koji je Vijeće ministara usvojilo te poslalo Evropskoj komisiji, predviđa da će u 2026. godini doći do djelimičnog smirivanja inflatornih pritisaka, oslanjajući se na smirivanje cijena energenata u svijetu, ali uz rizik da nova pravila Evropske unije mogu značajno utjecati na inflaciju veću od planiranih 2,8 posto.

Međutim, potrošači nisu optimistični da će se uskoro osjetiti bilo kakvo poboljšanje. Izvršna direktorica Udruženja građana "Don" iz Prijedora Murisa Marić kaže da je važno da se u BiH dese ekonomske reforme, ali da je diskutabilno koliko se one usvajaju u korist građana. U razgovoru za portal !Odgovor upozorava da od 2020. imamo poskupljenja.

“Mi smo ih nekad nazivali tiha poskupljenja, pa smo vidjeli kretanja u par feninga na svim artiklima. Međutim, od tada su krenula drastičnija poskupljenja koja danas imamo svaki mjesec”, kazala je Marić.

Ona napominje da nije isto kada drastično poskupe osnovne životne namirnice, a pojeftini, naprimjer, odjeća pa obje stavke imaju udio u računici inflacije.

"Ovu priču o padu inflacije pričaju ljudi koji apsolutno ne znaju koliki su im računi za struju, koliki im je račun za smeće, za vodu, zato su ih nije ni briga, njihova primanja su ogromna. Inflacija se odražava na sve građane osim nekolicine naših izabranih predstavnika, koji imaju visoka primanja, i koje inflacija ne pogađa kao sve ostale", istakla je Marić.

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini u 2024. godini je iznosila 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U Bosni i Hercegovini je u periodu januar-juli 2025. godine registrovan znatno brži rast cijena u poređenju sa prethodnom godinom, odnosno inflacija od 3,8 posto u poređenju sa 2024.

“Rast inflacije je najviše podstaknut rastom cijena u odjeljku hrane i bezalkoholnih pića (8,8 posto) od početka godine, što dominantno utiče na ukupnu inflaciju u Bosni i Hercegovini”, kažu podaci iz Programa.

Cijene duhanskih proizvoda porasle su za 4,2 posto, dok su režijski troškovi porasli neznatno, za razliku od prethodnih godina. BiH je 2025. godinu završila s inflacijom od oko četiri posto.

Izrada projekcija inflacije u 2026. godini je, pored domaćih komponenti, bazirana na predviđanjima koje su predstavile međunarodne institucije. U posljednjim raspoloživim projekcijama Evropske centralne banke, očekuje se da će se ukupna inflacija u eurozoni smanjiti tokom 2026. godine i iznositi oko 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na tržištu energenata se očekuje smanjenje cijene sirove nafte za 6,6 posto koja bi mogla iznositi 65,1 dolar po barelu. Istovremeno, cijena gasa bi mogla biti niža za 11,8 posto u odnosu na 2025.

Pored energenata, indeks cijena hrane u eurozoni bi prema projekcijama Evropske centralne banke mogao imati nešto sporiju stopu rasta u odnosu na prethodnu godinu (2,3 posto).

Projekcije Evropske centralne banke su rađene u septembru 2025. prije posljednjih geopolitičkih dešavanja. S druge strane, uz pomenute eksterne komponente, bitna determinanta inflacije u Bosni i Hercegovini su i domaće komponente kao što su akcize, režijski troškovi i slično.

“Inflacija u Bosni i Hercegovini u 2026. godini bi mogla iznositi oko 2,8 posto u odnosu na 2025. Ipak, intenzitet rasta inflacije će zavisiti od pretpostavljenih rizika. Na osnovu raspoloživih podataka u BiH se očekuje stabilan rast cijena u periodu 2027-2028. godine”, kažu iz Direkcije.

Pod pretpostavkom da cijene komunalija (kao domaći faktor) budu stabilne, u periodu 2027-2028. godine u BiH se može očekivati inflacija između 2 i 1,9 posto, navodi se u dokumentu, ali se ne spominju domaće mjere kojima bi se ovo postiglo.

Iz Direkcije dalje pojašnjavaju da bi primjena mehanizma reguliranja ugljika na granicama (CBAM) od 2026. godine mogla bitno determinisati kretanje inflacije. Ako uz to uzmemo u obzir eventualni rast cijena režijskih troškova (komunalija), kao domaće determinante inflacije, nivo inflacije bi mogao biti veći od pretpostavljenog u osnovnom scenariju, navodi se u dokumentu.

CBAM je mjera Evropske unije koja uvodi dodatnu naknadu za uvozne proizvode u EU koji su proizvedeni uz veće emisije ugljika, što će, prema riječima Marić, u krajnjem ishodu pogoditi potrošače.

“Mi smo olako prihvatili sve to da ćemo ispunjavati određene stvari na putu ka EU, ništa se ne dešava baš tako, mi smo daleko od zelene agende. Nemamo razvijenu ni ekonomsku, niti privrednu niti bilo koju platformu koja će omogućiti da imamo proizvode koje možemo proizvesti, da viškove izvozimo, jer ne ulažemo u tu proizvodnju, a skloni smo da kroz sve ove agende, zbog nekakvih obećanja izvana, pristupimo uvozima”, kaže Marić.

Upozorava da građani BiH plaćaju najviše poreze na osnovne životne namirnice u regionu, a drastično veće nego u EU.

“Veliki broj građana doveden je na rub egzistencije. Milione predmeta imamo na sudovima koji se vode s protiv građana zato što ne mogu da stignu da plate ovako skupe komunalne dažbine. Mi imamo sliku zemlje koja ne ide naprijed, džaba agende“, zaključuje Marić u razgovoru za !Odgovor.